Izvorni kod stranice Bose-Einsteinova statistika

U kvantnoj statističkoj fizici, '''Bose-Einsteinova statistika''' opisuje distribuciju [[bozoni|bozona]] po energetskim stanjima, u stanju [[termodinamička ravnoteža|termodinamičke ravnoteže]]. Za razliku od klasične fizike i klasične statističke fizike, u ovom slučaju čestice se ponašaju tako da nije moguće razlučiti dva bozona, ali za razliku od [[fermioni|fermiona]], ne vrijedi [[Paulijev princip]], tj. moguće je da se više (tj. neograničeni broj) čestica istovremeno nalazi u istom kvantnom stanju.

Za Bose-Einsteinovu statistiku, očekivani broj čestica koje se nalaze u stanju sa energijom <math>\epsilon _i</math> dan je kao:

:<math>
n_i = \frac {g_i} {e^{(\epsilon_i-\mu)/kT} - 1}
</math>

Gdje je:

: <math>n_i \ </math> broj čestica u stanju ''i''
: <math>\epsilon_i \ </math> energija stanja ''i''
: <math>g_i \ </math> [[degeneracija stanja u kvantnoj mehanici|degeneracija stanja]] ''i'' (broj stanja sa energijom <math>\epsilon_i \ </math>)
: <math>\mu\ </math> [[kemijski potencijal]] 
:<math>\ k\ </math> [[Boltzmannova konstanta]]
:<math>\ T\ </math> [[apsolutna temperatura]]


Ovaj izraz svodi se na klasičnu [[Maxwell-Boltzmannova statistika|Maxwell-Boltzmannovu  distribuciju]] u slučaju za energije <math>(\epsilon_i-\mu) >> kT</math>.

Bose-Einstenovu statistiku uveo je 1920.g. fizičar [[Satyendra Nath Bose]], u primjeni na fotone. Izraz je generalizirao i primjenio na atome 1924.g. [[Albert Einstein]].

S obzirom da za bozone ne vrijedi Paulijevo načelo, na niskim temperaturama sve čestice  
teže da zauzmu najniže energetsko stanje. Ova pojava naziva se [[Bose-Einsteinov kondenzat|Bose-Einsteinova kondenzacija]].
{{mrva-fiz}}
[[Kategorija:Kvantna mehanika]]