Izvorni kod stranice Daniel Bernoulli

{{Infookvir znanstvenik
| ime               = Daniel Bernoulli
| slika             = ETH-BIB-Bernoulli, Daniel (1700-1782)-Portrait-Portr 10971.tif (cropped).jpg
| slika_širina      = 200px
| naslov            = 
| datum_rođenja     = [[8. veljače]] [[1700]].
| mjesto_rođenja    = [[Groningen]], [[Nizozemska]]
| datum_smrti       = [[17. ožujka]] [[1782]]. 
| mjesto_smrti      = [[Basel]], [[Švicarska]]
| prebivalište      = 
| državljanstvo     = [[Švicarci|Švicarac]]
| narodnost         = 
| etnicitet         = 
| polje             = [[Hidrodinamika]]
| radna_institucija =
| alma_mater        =
| doktorski_mentor  =
| poznat_po         = [[Bernoullijeva jednadžba]]
| autor_kratica_bot = 
| autor_kratica_zoo = 
| nagrade           = 
| fusnote           = Sin [[Johann Bernoulli|Johanna Bernoullija]]
}}

'''Daniel Bernoulli''' ([[Groningen]], 8. veljače 1700. – [[Basel]], 17. ožujka 1782.), švicarski [[matematika|matematičar]], [[fizičar]], [[botaničar]], [[Oceanografija|oceanograf]] i [[anatomija|anatom]]. Sin [[Johann Bernoulli|Johanna Bernoullija]]. Izveo osnovnu jednadžbu za gibanje [[fluid]]a ([[Bernoullijeva jednadžba]]). Uveo [[Kinetička teorija plinova|kinetički model plinova]], u kojem se točkaste čestice [[plin]]a [[elastičnost|elastično]] sudaraju međusobno i sa stijenkama. Pokazao je da udarci [[molekula]] na površinu mogu objasniti pojavu tlaka te izveo [[Boyle-Mariotteov zakon]] ([[plinski zakoni]]). Godine 1738. objavio knjigu ''Hydrodynamica'' s primjenom zakona Newtonove mehanike ([[Newtonovi zakoni]]) na gibanje fluida pa se smatra osnivačem [[hidrodinamika|hidrodinamike]]. Bavio se i matematikom, [[medicina|medicinom]] i oceanografskim istraživanjima, proračunavao je rad [[srce|srca]], oceanske struje, ponašanje [[brod]]a na [[val]]ovima, [[Morske mijene|plimu i oseku]], gibanja [[Titranje|titrajućih]] i [[Rotacija|rotirajućih]] tijela, a bavio se i matematičkom teorijom [[vjerojatnost]]i.<ref>'''Bernoulli, Daniel''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=7182] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

== Bernoullijeva jednadžba ==
{{Glavni|Bernoullijeva jednadžba}}
[[datoteka:Cloud over A340 wing.JPG|mini|lijevo|250px|[[Kondenzacija]] vidljiva na gornjoj površini krila [[zrakoplov]]a [[Airbus A340]] uzrokovana padom temperature koja nastaje zbog pada [[tlak]]a.]]
Bernoullijeva jednadžba je osnovni zakon gibanja [[fluid]]a. Proizlazi iz primjene [[Zakon očuvanja energije|zakona o očuvanju energije]] na strujanje fluida. Odatle se dobije da zbroj:

:<math> \tfrac12\, \rho\, v^2\, +\, \rho\, g\, h\, +\, p\, =\, \text{konstanta}\, </math>

ima istu vrijednost posvuda u fluidu koji struji vodoravno, gdje je ''p'' [[tlak]], ''ρ'' [[gustoća]] i ''v'' [[brzina]] fluida u nekoj točki, a ''h'' visina visina [[težište|težišta]] poprečnog presjeka fluida u odnosu na neku vodoravnu ravninu. Prema tome, ondje gdje je brzina tekućine veća, tlak je manji, ondje gdje je brzina tekućine manja, tlak je veći. Na Bernoullijevoj jednadžbi osnivaju se mnoge [[Inženjerstvo|inženjerske]] primjene, kao na primjer let [[zrakoplov]]a: zrak struji uz gornju zakrivljenu plohu krila brže nego ispod krila, pa je tlak na donju plohu krila veći nego na gornju, što ima za posljedicu da na krila djeluje ukupna [[sila]] prema gore koja diže zrakoplov.<ref>'''Bernoullijeva jednadžba''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=7186] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

== Reference ==
{{izvori}}

{{Commonscat|Daniel Bernoulli}}
{{Normativna kontrola}}

{{Lifetime|1700|1782|Bernoulli, Daniel}}

[[Kategorija:Švicarski matematičari]]
[[Kategorija:Švicarski fizičari]]
[[Kategorija:Biografije, Groningen]]
[[Kategorija:Biografije, Basel]]
[[Kategorija:Biografije, Strasbourg]]
[[Kategorija:Biografije, Sankt Peterburg]]