Izvorni kod stranice Električna struja

[[File:ElectricCurrent.gif|thumb|Prikaz električne struje kao kretanja pozitivnog ili negativnog naboja.]]
{{Elektromagnetizam}}

'''Električna struja''' (''[[strujanje]] [[elektricitet]]a'') je usmereno kretanje [[Naelektrisanje|naelektrisanih]] čestica, najčešće [[elektron]]a, usled [[napon]]a.<ref name="Jugoslav Karamarković 2005">Jugoslav Karamarković, Fizika (str. 170), Univerzitet u Nišu, 2005.</ref> Struja može biti: 
* [[Jednosmerna struja|jednosmerna]] (DC): elektroni se kroz žicu ili električno kolo kreću u jednom smeru.
* [[naizmenična struja|naizmenična]] (AC): elektroni se kreću u jednom pa u drugom smeru, u ciklusu koji se neprestano ponavlja.<ref name="McComb i Earl Boysen 2007">Gordon McComb i Earl Boysen, Elektronika za neupućene (str. 26), Beograd, 2007.</ref>

Električna struja se može obrazovati u čvrstim, tečnim i gasovitim sredinama, ali i vakuumu.<ref name="Jugoslav Karamarković 2005"/> Nosioci [[naelektrisanje|naelektrisanja]] u metalima su slobodni [[elektron]]i, u elektrolitima negativni i pozitivni [[jon]]i, u gasovima joni i elektroni, a u poluprovodnicima elektroni i šupljine.<ref>{{cite book
 | title = The electronics companion
 | author = Anthony C. Fischer-Cripps
 | publisher = CRC Press
 | year = 2004
 | isbn = 978-0-7503-1012-3
 | page = 13
 | url = https://books.google.com/books?id=3SsYctmvZkoC&pg=PA13
 }}</ref> Metali koji obiluju slobodnim elektronima su dobri [[Električni provodnik|provodnici struje]] ([[srebro]], [[bakar]] i [[zlato]]). Osim [[elektricitet]]a koji struji, postoji i [[statički elektricitet]] koji miruje.<ref>Oxlade, Chris. Electricity & magnetism. Des Plaines, IL, Heinemann Library, c.2000. p. 32</ref>

Električna struja teče sve dok postoji [[razlika električnih potencijala]], odnosno [[napon]]. Smer električne struje je uvek od mesta višeg ka mestu nižeg [[Električni potencijal|potencijala]]. Bez [[napon]]a, gibanje elektrona je haotično, odnosno svaki smer je jednako moguć. Ako u [[Električno kolo|kolu]] postoji razlika [[električni potencijal|potencijala]], tj. [[Električni napon|napon]], elektroni dobijaju zajedničku komponentu brzine kretanja prema pozitivnom polu, od svega nekoliko mm/s ([[brzina nošenja]]). Kad god se elektroni kreću kroz neku sredinu, proizvode toplotu. Što je više elektrona, toplota je veća.<ref>Gordon McComb i Earl Boysen, Elektronika za neupućene (str. 61), Beograd, 2007.</ref> Električna struja može proizvoditi [[Rad (fizika)|rad]], tj. [[električna energija]] se može pretvoriti u drugu energiju, na primjer, [[toplota|toplotnu]], [[svjetlo]]snu ili [[mehanička energija|mehaničku]].<ref name="Osnove elektrotehnike za početnike"/> Svako strujanje elektriciteta stvara [[magnetno polje|magnetsko polje]], što je predmet proučavanja [[Elektromagnetizam|elektromagnetizma]].

[[Jačina električne struje]] je količina naelektrisanja koja teče kroz provodnik u jedinici vremena.<ref name="Jugoslav Karamarković 2005"/> Oznaka za intenzitet (jačinu) električne struje je ''I'', a [[Međunarodni sistem jedinica|merna jedinica]] [[amper]].<ref name="learn-physics-today">{{cite web| url         = http://library.thinkquest.org/10796/ch13/ch13.htm
| title       = Learn Physics Today!|accessdate=10. 3. 2009.|author     = Lakatos, John
|author2     = Oenoki, Keiji
 |author3     = Judez, Hector
 |author4     = Oenoki, Kazushi
 |author5     = Hyun Kyu Cho
|year=1998|publisher   = Colegio Dr. Franklin D. Roosevelt
| location    = Lima, Peru
|url-status=dead
 | archiveurl  = https://web.archive.org/web/20090227065653/http://library.thinkquest.org/10796/ch13/ch13.htm|archivedate=27. 2. 2009
| df          = 
}}</ref> Zbog toga se jačina struje naziva i '''amperaža'''.

Za objašnjenje električne struje često se vrši poređenje sa vodom, odnosno [[hidraulična analogija]].

== Jačina struje ==

Jačina električne struje (<math>I</math>) predstavlja [[količina elektriciteta|količinu elektriciteta]] (<math>Q</math>) koja se u jedinici [[vreme]]na (<math>t</math>) prenese kroz poprečni presek [[provodnik]]a:

:<math>I = {Q \over t}</math>
 
Prosto rečeno, što se više [[elektron]]a kreće, to je struja jača.<ref>Gordon McComb i Earl Boysen, Elektronika za neupućene (str. 57), Beograd, 2007.</ref> Ukoliko je struja promenljiva, onda se koristi sledeća formula:<ref name="osnovi">{{Cite book|title=Osnovi elektrotehnike I|year=1989| publisher = Građevinska knjiga | location = Beograd | isbn = 86-395-0176 | last=Popović| first = Branko| edition = 8 | chapter = Vremenski konstante električne struje|pages=182-183}}</ref>

:<math>I = {dQ \over dt}</math>

Oznaka za struju je {{math|''I''}}, od francuskog izraza ''intensité de courant'' (jačina struje).<ref>{{cite book|author=Howard M. Berlin|author2=Frank C. Getz|title=Principles of Electronic Instrumentation and Measurement|url=https://archive.org/details/principlesofelec0000berl|publisher=Merrill Pub. Co.|year=1988|isbn=978-0-675-20449-1|pages=[https://archive.org/details/principlesofelec0000berl/page/37 37]}}</ref> Jačina električne struje obično se naziva samo ''strujom''.<ref name="osnovi" />

== Generisanje elektriciteta ==
{{main|Proizvodnja električne energije}}
[[File:Phipps Conservatory 24.jpg|thumb|[[Solarne ploče]] pretvaraju [[svetlost]] u [[elektricitet]] putem [[Fotoelektrični efekt|fotoefekta]].]]

U [[atom]]u je pozitivno naelektrisanje jednako negativnom (broj [[proton]]a jednak je broju [[elektron]]a), pa se naelektrisanje međusobno neutrališe. Tek kada se u telu odvoji deo elektrona od atoma, dolaze do izražaja privlačne sile koje nastoje da vrate elektrone na njihovo mesto. Zbog delovanja tih sila dolazi do kretanja naelektrisanih čestica, odnosno električne struje. Odvajanje elektrona od pripadajućih atomskih jezgara čini osnov proizvodnje električne energije. Odvajanje se može postići [[elektromagnetska indukcija|elektromehanički]], [[Thermoelectric effect|termoelektrički]], [[fotoelektrični učinak|fotoelektrički]], te direktnim pretvaranjem hemijske u električnu energiju [[Gorivi članak|gorivnom ćelijom]].<ref>{{cite book|last=Croft | first = Terrell |last2=Summers|first2=Wilford I.| title = American Electricians' Handbook |url=https://archive.org/details/americanelectric0000crof_11edf7w2 | edition = Eleventh |year=1987 | publisher = [[McGraw Hill]] | location = New York |isbn=978-0-07-013932-9|pages=}}</ref><ref>{{cite book|last=Fink | first = Donald G. |authorlink = Donald G. Fink |author2=Beaty, H. Wayne | title = Standard Handbook for Electrical Engineers | edition = Eleventh |year=1978 | publisher = McGraw Hill | location = New York |isbn=978-0-07-020974-9|pages=}}</ref>

Za [[Proizvodnja električne energije|proizvodnju]] velike količine [[Električna energija|električne energije]] služe električni [[generator]]i. Glavni izvori električne struje u svakodnevnom životu su:
* mehanički - [[električni generator]]i jednosmerne i nazmenične struje u kojima se mehanički rad pretvara u električnu energiju ([[elektromagnetska indukcija]]),
* hemijski - [[Galvanski elementi|galvanski članci]] i [[akumulator]]i koji proizvode električnu energiju na račun hemijskih procesa koji se u njima zbivaju ([[goriva ćelija]]),
* svetlosni - [[solarne ćelije]] koje energiju [[svetlost]]i pretvaraju u električnu energiju ([[fotoelektrični efekt]]),
* toplotni - [[termoelement]]i u kojima se [[toplotna energija]] pretvara u električnu ([[termoelektrični efekt]]).

== Električna vodljivost i otpornost ==
=== Provodnost ===
{{main|Električna vodljivost|Električni provodnik}}
[[Datoteka:Wire.agr.jpg|mini|[[Žica]] je istanjen metal koji se koristi kao [[električni provodnik]], odnosno prenosilac [[elektricitet]]a i [[Signal (elektrotehnika)|signala]].]]

[[Provodljivost]] opisuje utjecaj [[materijal]]a na prijenos [[Električni naboj|električnoga naboja]], [[toplina|topline]] ili [[magnetsko polje|magnetskoga polja]].<ref>'''vodljivost''', [http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=65140] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref> [[Električna vodljivost]] (''G'') je [[fizička veličina]] definirana kao omjer električne struje i [[električni napon|napona]], ukoliko su oni nepromjenljivi s vremenom (istosmjerna struja), a obrnuto je proporcionalna [[električni otpor|električnom otporu]]:

:<math>G =\frac{I}{U}=\frac{1}{R}</math>
pri čemu su:
:''I'' jakost električne struje
:''U'' električni napon
:''R'' električni otpor

[[Električni provodnik]] (''konduktor'') je [[Električna vodljivost|električki vodljiva]] [[tvar]], to jest tvar kroz koju struja može kontinuirano teći. Provodnikom se smatra tvar kojoj je [[Električna vodljivost|električna provodnost]] veća od približno 10<sup>7</sup> [[Simens|S]]/m. Električna provodnost [[metal]]a temelji se na građi njihovih [[atom]]a, odnosno na lakoj pokretljivosti [[elektron]]a, koji se pod djelovanjem neke [[sila|sile]] mogu usmjereno [[gibanje|gibati]]. [[Bakar (element)|Bakar]] i [[aluminij]] koriste se najčešće kao [[materijal]]i električnih vodiča, dok su [[srebro]] i [[zlato]] za to preskupi, ali se upotrebljavaju za električne kontakte. [[Elektrolit]]i (otopine [[soli]], [[kiseline]], [[Lužine (kemija)|lužine]]), koji vode električnu struju zahvaljujući pokretljivosti svojih [[ion]]a, se u užem smislu ne ubrajaju u električne vodiče.<ref name="enciklopedija.hr">'''vodič''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=65134] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.</ref>

U praksi, provodnikom se naziva i proizvod od električki vodljive tvari, ponajprije [[žica]].<ref name="enciklopedija.hr"/>

=== Otpornost ===
{{main|Električni otpor|Električni izolator}}

[[Električni otpor]] (''R'') je [[fizička veličina]] kojom se izražava omjer [[napon]]a i struje, što je za mnoge materijale stalna vrijednost ([[Omov zakon]]). [[Mjerna jedinica]] otpora je [[om]]. Suština otpora leži u činjenici da se elektroni u svom pokretu sudaraju sa česticama [[provodnik]]a i greju ga. Što duži i tanji provodnik, to je veći njegov otpor.<ref name="Osnove elektrotehnike za početnike">{{Cite web |title=Osnove elektrotehnike za početnike |url=https://hometi.ru/bs/windows-and-doors/basics-of-electrical-engineering-for-beginners.html |access-date=2020-08-15 |archive-date=2024-12-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241217232237/https://hometi.ru/bs/windows-and-doors/basics-of-electrical-engineering-for-beginners.html }}</ref>

Električni otpor, suprotan je pojam od električne vodljivosti.

[[Izolator]] je [[dielektrični materijal]] koji pruža vrlo veliki [[električni otpor]] prolazu slobodnih [[elektron]]a. Materijali koji su dobri električni izolatori su [[vakuum]], [[vazduh]], [[staklo]], [[keramika]], [[plastika]], [[guma]] i drugi. Zbog toga se izolacija električnih [[žica]] i [[kabl]]ova najčešće pravi od gume ili plastike, a [[visokonaponski vod]]ovi nemaju nikakvu izolaciju osim vazduha.

=== Omov zakon ===
{{main|Omov zakon}}
[[Datoteka:Ohm's Law with Voltage source TeX.svg|mini|Jednostavno [[električno kolo]], u kome je struja prikazana oznakkom ''i''. Odnos između napona (V), otpora (R), i jačine struje (I) je V = IR; to je poznato kao [[Omov zakon]].]]

Prema [[Omov zakon|Omovom zakonu]], jačina struje (''I'') u [[provodnik]]u određuje se kao odnos [[Električni napon|napona]] (''U'') i [[Električni otpor|otpora]] (''R''):<ref>'''Ohmov zakon''', [http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=44871] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>

:<math>I = \frac{U}{R} </math>

gde je:
: ''I'' električna struja, merena u [[amper]]ima (A)
: ''U'' električni napon, meren u [[volt]]ima (V)
: ''R'' je električni otpor u [[Om (jedinica)|omima]]. (Ω)

Omov zakon, jedan od osnovnih zakona u oblasti električne struje, je opisao [[Georg Ohm]] u svom spisu iz [[1827]]. godine.

== Električni napon ==
{{main|Električni napon|Električni potencijal}}
[[Datoteka:Lichtbogen 3000 Volt.jpg|thumb|right|[[Električni luk]] je vidljiva demonstracija električne struje.]]

[[Električni napon]] označava razliku [[Električni potencijal|električnog potencijala]] između dve tačke [[Električno kolo|kola]]. Izražava se u [[volt]]ima, zbog čega se naziva i [[voltaža]].<ref>https://sh.wiktionary.org/wiki/volta%C5%BEa</ref> Može nastati usled [[naelektrisanje|naelektrisanja]], [[electric current|električne struje]] u [[magnetno polje|magnetnom polju]], promjenljivog magnetnog polja, ili kombinacijom navedenog.<ref>{{Cite book|author = Demetrius T. Paris|author2=F. Kenneth Hurd|title=Basic Electromagnetic Theory|url = https://archive.org/details/basicelectromagn00pari|publisher=McGraw-Hill|location=New York|year=1969|id={{page|year=|isbn=978-0-07-048470-2|pages=}}|pages=[https://archive.org/details/basicelectromagn00pari/page/512 512], 546}}</ref><ref>{{cite book|author=P. Hammond|title=Electromagnetism for Engineers|publisher=Pergamon Press|year=1969|id={{OCLC|854336| pages = 135}}</ref>

Napon je osobina [[Električno polje|električnog polja]], ne pojedinačnih elektrona. Elektron koji se kreće duž razlike potencijala doživljava promenu energije, predstavljenu [[elektron-volt]]ima, slično kao kada tijelo pada u gravitacijskom polju. Bez napona nema električne struje. Na primer, dvije točke u električnom kolu spojene idealnim [[provodnik]]om (bez otpora) imaju razliku potencijala nula, te nikakva struje neće teći.

Napon je aditivan: napon između točaka ''A'' i ''C'' je jednak zbiru napona između točaka ''A'' i ''B'' i točaka ''B'' i ''C''. Razni naponi u električnom kolu se mogu izračunati upotrebom [[Kirchhoffovi zakoni o struji i naponu|Kirchhoffovih zakona]]. [[Električna snaga]] je umnožak napona i struje koja protiče kroz kolo. Što veći napon i struja, to veća [[električna snaga|snaga]].<ref name="Osnove elektrotehnike za početnike"/>

Uobičajeni je napon [[baterije]] 1,5 V, automobilskoga [[akumulator]]a 12 V, gradske električne mreže 220 V, tramvajske mreže 600 V, a željezničke mreže 25 000 V.<ref>'''električni napon''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=17586] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.</ref> Napon može predstavljati ili izvor energije ([[elektromotorna sila]]) ili gubitak, utrošak i skladištenje energije ([[Voltage drop|pad napona]]).

U [[Hidraulička analogija|poređenju sa vodom]], kao što brzina [[potok]]a ovisi o razlici između početne i konačne visine, tako jačina struje ovisi o razlici potencijala, odnosno o naponu. Ako voda teče kroz cijev pokretana [[pumpa]]ma, tada je razlika potencijala analogna razlici u [[Pritisak|pritisku]] između dve tačke.

== Smer struje ==
[[Datoteka:Freileitung mit Transformatorhaus.jpg|mini|[[Dalekovodi]] visokog [[napon]]a]]

[[Elektroni]], negativno naelektrisane čestice, se uvek kreću od mjesta gdje su u izobilju (minus), do mjesta gdje ih nedostaje (plus). No, u [[električna šema|šemama]] se obeležava da struja ide od plusa k minusu, što je proizvoljno uspostavljeno pre otkrivanja elektrona.<ref name="Osnove elektrotehnike za početnike"/> Konvencionalni smer struje je definisan još na početku razvoja nauke o [[elektricitet]]u kao tok pozitivnog naelektrisanja, od pozitivnog ka negativnom polu.

U čvrstim metalima, kao što su [[žice]], pozitivna naelektrisanja su nepokretna, a samo negativna teku. U [[elektrolit]]ima, naelektrisane čestice koje struje ([[jon]]i), koje mogu biti i pozitivno i negativno naelektrisane. Takav je slučaj prolaska struje kroz vodeni rastvor [[kuhinjska so|kuhinjske soli]] ili vode koja prirodno sadrži u sebi rastvore različitih minerala, dok [[destilovana voda]] ne provodi struju jer ne sadrži u sebi jone. Takođe, zanimljiv je i primer, [[elektrohemija|elektrohemijske]] ćelije koja može biti napravljena uz pomoć slane vode (rastvor [[kuhinjska so|natrijum hlorida]]) sa jedne strane membrane i sveže vode sa druge. Membrana dozvoljava prolaz pozitivnim jonima natrijuma, ali ne i negativnim jonima hlorida, tako da postoji električna struja kroz membranu. U [[Plazma (fizika)|plazmi]] struje i elektroni i pozitivni i negativni joni. U [[led]]u, i nekim čvrstim elektrolitima, tok [[proton]]a stvara električnu struju. Postoje i primeri gde je struja tok pozitivnih „[[Electron hole|elektronskih šupljina]]“ (nedostatak elektrona u omotaču da bi atom bio neutralno naelektrisan). Ovo je slučaj kod [[poluprovodnik]]a P-tipa.<ref name="ashcroftandmermin">{{harvnb|Ashcroft|Mermin|1976|pp=299-302}}</ref>

Pošto u različitim materijalima struje različiti nosioci nealektrisanja, a u nekima i više njih (i u različitim smerovima), da bi se pojednostavila ova situacija zadržan je konvencionalni smer struje.

Prilikom analize [[Električno kolo|električnih kola]], moguće je da pravi smer struje u nekom elementu nije poznat. Stoga, za struje sa nepoznatim smerom, usvaja se, proizvoljno, ''referentan smer''. Nakon što se nađu stvarne vrednosti u kolu, neke struje mogu imati negativni intenzitet, što znači da je njihov pravi smer suprotan od referentnog koji je usvojen.{{sfn|Robinson|Snyder-Mackler|2007|pp=10}}

== Poređenje sa vodom ==
{{main|Hidraulička analogija}}

U [[Hidraulička analogija|poređenju sa vodom]], jačina struje je [[obujamni protok]], odnosno zapremina vode koja protiče po jedinici vremena. Što više elektrona u sekundi protiče poprečnim presekom provodnika, jača je struja. Kretanje struje u provodniku takođe podseća na kretanje vode u cevi. Ako se pumpa voda u cev, [[pritisak]] se vrlo brzo prenosi duž cevi, od jedne čestice do druge, i voda će izlaziti iz otvorenog kraja. Međutim, ta voda koju dodaje pumpa stiže do drugog kraja cevi znatno sporije.<ref name="Osnove elektrotehnike za početnike"/>

U ovoj analogiji, [[napon]] ([[voltaža]]) se izjednačava sa nagibom reke, dok se struja ([[amperaža]]) izjednačava sa obujmom vode u reci. Električna struja visokog napona ali vrlo male amperaže, može se posmatrati kao uska, mala rečica koja teče gotovo okomito, poput veoma tankog vodopada. Takav potočić ima malo potencijala da vas povredi. Ali velika reka sa puno vode (amperaže) može udaviti čoveka čak i ako je brzina toka (voltaža) relativno spora.<ref name="thespruce"/>

== Opasnost ==
{{main|Udar struje}}
[[Datoteka:High voltage warning.svg|mini|Međunarodni znak za opasnost od visokog [[napon]]a]]

Visok [[napon]] opasan je za ljude i životinje, jer može kroz organizam protjerati struju opasnu po život. Međutim, najopasniji aspekt [[strujni udar|strujnog udara]] je amperaža, a ne [[voltaža]].<ref name="thespruce">[https://www.thespruce.com/amperage-not-voltage-kills-1152476 Amperage vs. Voltage: The Dangers of Electrical Shock]</ref> Nije opasan napon sam po sebi već struja koju tera kroz tijelo.<ref>{{cite web | url = https://www.physics.ohio-state.edu/~p616/safety/fatal_current.html| title = Fatalna struja| last = | first = | date = | website = physics.ohio-state.edu| publisher = | accessdate = 16. 5. 2016| language = }}</ref><ref>{{cite web | url = http://www.allaboutcircuits.com/textbook/direct-current/chpt-3/physiological-effects-electricity/| title = Fiziološki efekti električne struje| last = | first = | date = | website = allaboutcircuits.com| publisher = | accessdate = 16. 5. 2016| language = en}}</ref> Posledice strujnog udara su:<ref name="thespruce"/><ref name="EPBiH">{{cite web | url = http://www.elektroprivreda.ba/stranica/opasnosti-od-elektricne-energije| title = Opasnosti od električne energije| last = | first = | date = | website = Elektroprivreda BiH| publisher = | accessdate = 16. 5. 2016| language = }}</ref>

*Struja jačine 10 mA izaziva bol bez gubitka kontrole mišića. 
*Struja jačine 20 mA može izazvati grčenje mišića. 
*Struja jačine 30 mA može se izdržati samo par sekundi, uz grčenje mišića ruke i nemogućnost otpuštanja obuhvaćenoga provodnika. 
*Struja jačine 50 mA može dovesti do gubitka svijesti.
*Struja jačine 100 mA često ima smrtonosne posljedice.

I struja niskog napona ali velike jačine može biti smrtonosna.<ref name="McComb i Earl Boysen 2007"/> Za više napone struja se povećava, pa je i opasnost veća.<ref>{{cite web | url = http://hypertextbook.com/facts/2000/JackHsu.shtml| title = Electric Current Needed to Kill a Human| last = | first = | date = | website = hypertextbook.com| publisher = | accessdate = 16. 5. 2016| language = en}}</ref>

== Literatura ==
* Jugoslav Karamarković, ''Fizika'', Univerzitet u Nišu, 2005.
* Gordon McComb i Earl Boysen, ''Elektronika za neupućene'', Beograd, 2007.

== Izvori ==
{{reflist|2}}

== Povezano ==
* [[Jednosmerna struja]]
* [[Naizmenična struja]]
* [[Električni napon]] ([[voltaža]])
* [[Električna snaga]] ([[vataža]])

== Vanjske veze ==
{{commons category|Electric current}}
* [http://www.unitconversion.org/unit_converter/current-v.html Interaktivna konverzija jedinica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081205081012/http://www.unitconversion.org/unit_converter/current-v.html |date=2008-12-05 }} - konverzija jedne jedinice u druge jedinice struje
* [http://amasci.com/amateur/elecdir.html U kom smeru naelektrisanje ''zaista'' teče?]
* [http://www.allaboutcircuits.com Sve o električnim kolima] - koristan sajt za upoznavanje sa elektricitetom i elektronikom.

{{Elektronika}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Električna struja| ]]