Izvorni kod stranice Perpetuum mobile

[[datoteka:Perpetual Motion by Norman Rockwell.jpg|mini|desno|250px|Premda je perpetuum mobile proglašen kao nerješivim, pokušaji da se ostvari nisu prestali.]]

[[datoteka:PerpetuumMobile.gif|mini|desno|250px|Jedan od pokušaja da se ostvari perpetuum mobile.]]

'''Perpetuum mobile''' ([[latinski|lat.]] neprestano pokretljivo) ili '''večnokret''' <ref>[http://naukakrozprice.rs/%e2%80%8bzasto-u-srbiji-ne-postoji-vecnokret/ ZAŠTO U SRBIJI NE POSTOJI VEČNOKRET?]</ref> je naziv za [[stroj]] koji bi, stavljen jednom u [[gibanje]] i ne trošeći [[energija|energiju]], nastavio kretanje beskonačno i pritom još obavljao koristan [[mehanički rad]]. U prošlosti je bilo mnogo pokušaja da se izradi takav stroj.

Premda su već u 18. stoljeću mnoge znanstvene ustanove (na primjer [[Francuska akademija]]) proglasile taj problem nerješivim, pokušaji da se ostvari perpetuum mobile nisu prestali. Izradba stroja koji bi ni iz čega obavljao rad protivi se jednomu od osnovnih iskustvenih zakona prirode, koji je izražen u [[Prvi zakon termodinamike|1. stavku termodinamike]]; prema tom stavku energija je neuništiva, nemoguće ju je ni iz čega stvoriti, nego je moguće jedino pretvarati jedan oblik energije u drugi, kao na primjer [[toplina|toplinu]] u mehanički rad i obratno. Međutim, prema [[Drugi zakon termodinamike|2. stavku termodinamike]] moguće je dobiti mehanički rad iz topline samo ako postoje dva spremnika topline različite [[temperatura|temperature]]. Hlađenjem toplijeg i zagrijavanjem hladnijega može se dobiti samo dio energije u obliku mehaničkog rada. Količina [[Djelotvornost|iskoristive energije]] ovisi o temperaturnoj razlici spremnikâ. To znači da je nemoguć i stroj koji bez temperaturne razlike pretvara toplinsku energiju u mehaničku.<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=47716] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

=== Klasifikacija ===
# ''[[Perpetuum mobile prve vrste]]'' bi proizvodio više energije nego što dobija od okoline, ukljucujuci pri tom i energiju dobijenu od sile gravitacije. Ova mašina bi bila neograničeni izvor energije u koliziji sa [[Zakon o održanju energije|Zakonom o održanju energije]] (ili, ekvivalentno, sa [[Prvi zakon termodinamike|Prvim zakonom termodinamike]]). Mašina koja bi koristila silu gravitacije za svoj neograniceni pokret nebi samim tim bila Perpetuum Mobile. Pre svega jer bi u tom slucaju sila gravitacije bila "pogon" ili dodata energíja ciji bi samo deo (manji, a ne veci od ukupne) takav uredjaj koristio. Radilo bi se o Perpetuum Mobile jedino ako bi uredjaj generisao VISE energije od energije dobijene od gravitacije.
*Napomena je da pokusaji u tom smislu ne funkcionisu iz sasvim drugog razloga, a to je "medjuravnoteza" - tacka koja uvek postoji izmedju dva neuravnotezenja, u kojoj se ravnoteza uspostavlja kao kraj pokretackog delovanja sile gravitacije i samim tim dalji pokret onemogucava. 
# ''[[Perpetuum mobile druge vrste]]'' bi bila mašina koja bi spontano prevodila termičku energiju u mehanički rad. Ovaj princip nije u suprotnosti sa Zakonom o održanju energije, ali nije u skladu sa [[Drugi zakon termodinamike|Drugim zakonom termodinamike]]. Perpetuum mobile druge vrste bi crpeo [[Toplota|toplotnu energiju]] iz izvora toplote, a ne bi imao [[hladnjak]] na koji bi se ta toplota prenosila.

== Zakon očuvanja energije ==
{{glavni|Zakon očuvanja energije}}

'''Zakon očuvanja energije''' je fizikalni zakon prema kojemu je u zatvorenom sustavu zbroj svih oblika [[energija|energije]] (mehaničke, toplinske, električne, magneske i tako dalje) konstantan. Drugim riječima, u zatvorenom sustavu jedan oblik energije može prelaziti u druge oblike, a da se pri tom energija niti stvara niti poništava.

Poznato je iz života da [[sila]] [[Energija vjetra|vjetra]] i [[Hidroenergija|vode]] nije jedini izvor [[Mehanička energija|mehaničke energije]]. Energija je također nagomilana u [[goriva|gorivu]], [[ugljen]]u, [[benzin]]u i [[ulje|ulju]] koji izgaranjem pretvaraju takozvanu [[Kemijska energija|kemijsku energiju]] u toplinsku, a pomoću [[toplina|topline]], na primjer [[parni stroj]], vrši [[mehanički rad]]. Dakle, u parnom stroju se toplinska energija pretvara u mehanički rad. U prirodi imamo mnogo primjera gdje se toplinska energija pretvara u rad. Na primjer toplinska energija Sunca ([[Sunčeva svjetlost]]) zagrijava vodu mora i jezera koja se isparuje, pa se u obliku [[vodena para|vodene pare]] diže uvis. U visinama se vodena para ohlađuje ([[kondenzacija]]), pretvara u vodu i pada kao kiša na Zemlju. Na taj se način stvaraju planinska jezera. Zbog svojeg višeg položaja ta jezera imaju [[potencijalna energija|potencijalnu energiju]] koju možemo strujanjem vode kroz [[cijev]]i, odnosno strujanjem rijeka, pretvoriti u [[kinetička energija|kinetičku energiju]], što koristimo kod [[hidroelektrana]]. Energija vodenih [[slap]]ova ima, dakle, svoj izvor u Sunčevoj energiji. Isto tako kao što toplinsku energiju možemo pretvoriti u rad, možemo i rad pretvoriti u toplinu. Pri turpijanju, blanjanju i piljenju vršimo rad, ali se ujedno i [[alat]]i zagrijavaju. Znači da se rad pri tom djelomično pretvara u toplinu. Otvaranjem [[brana|brane]] voda struji i dobiva brzinu i, prema tome, kinetičku energiju koja tjera [[vodna turbina|vodnu turbinu]] hidroelektrane. [[Turbina]] služi za pogon [[generator]]a koji proizvodi [[električna energija|električnu energiju]]. Ovu električnu energiju možemo dalje pretvoriti u mehanički rad pomuću [[stroj]]eva u radionicama ili je upotrijebiti za električnu rasvjetu, to jest pretvoriti je u [[svjetlost|svjetlosnu energiju]].<ref>Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>

Prema [[Teorija relativnosti|teoriji relativnosti]], svakoj [[masa|masi]] ''m'' pripada energija:

:<math>E = m \cdot c^2</math>

gdje je ''c'' [[brzina svjetlosti]]. Zbog toga u opći zakon očuvanja energije treba uključiti i masu kao oblik energije. Zakon očuvanja energije do sada je potvrđen u svim ispitanim prirodnim pojavama, iako je postavljen aksiomatski.<ref>'''zakon očuvanja energije''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=66767] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

==Izvori==
{{izvori}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Cite book |ref= harv|last= Cengel|first= Yunus A., & Boles, Michael A. | title=Thermodynamics – an Engineering Approach | publisher=McGraw Hill | year=2002 | isbn = 0-07-238332-1 | oclc=45791449 52263994 57548906}}
* Fermi, E. (1956). ''Thermodynamics'', Dover, New York.
* {{Cite book |ref= harv|author=Kittel, Charles & Kroemer, Herbert| title=Thermal Physics |url= https://archive.org/details/thermalphysics0000kitt| publisher=W. H. Freeman Company | year=1980 | isbn = 0-7167-1088-9 | oclc=32932988 48236639 5171399}}
{{Refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Perpetuum Mobile}}
* {{DMOZ|Science/Technology/Energy/Unproven_Concepts/Perpetual_Motion/}}
* [http://www.lhup.edu/~dsimanek/museum/unwork.htm The Museum of Unworkable Devices] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120424143408/http://www.lhup.edu/~dsimanek/museum/unwork.htm |date=2012-04-24 }}
* Vlatko Vedral's [http://xxx.lanl.gov/pdf/0707.3400 Lengthy discussion of Maxwell's Demon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230801013000/https://www.lanl.gov/errors/system-notification.php |date=2023-08-01 }} 
* [http://books.google.com/books?id=194DAAAAMBAJ&pg=PA108&dq=1954+Popular+Mechanics+January&hl=en&sa=X&ei=At8LT83yFIWSgQf3wMGtBw&ved=0CDAQ6AEwAA#v=onepage&q=1954%20Popular%20Mechanics%20January&f=true "Perpetual Motion - Just Isn't."] ''Popular Mechanics'', January 1954, pp.&nbsp;108–111.

[[Kategorija:Termodinamika]]