Izvorni kod stranice Tolerancija dužinskih mjera

[[Datoteka:Mjerna tolerancija.jpg|mini|desno|400px|Mjerna tolerancija osovine i provrta]]
[[Datoteka:Dosjedi.jpg|mini|desno|400px|Vrste dosjeda osovine i provrta]]
'''Tolerancija dužinskih mjera''' nastaje sistematiziranim podacima o veličini dopuštenih odstupanja prilagođenih potrebama funkcionalnosti [[strojevi|strojeva]] i mogućnostima [[ekonomija|ekonomične]] izrade i kontrole, sadržani su u standardiziranom sistemu [[mjerna tolerancija|mjernih tolerancija]]. U većini država.

'''Nazivna mjera''' (D<sub>i</sub>, d<sub>i</sub>) je određena zahtijevana mjera (cjelobrojna ili decimalna), na čijoj se osnovi određuju granične mjere, određene s gornjim i donjim odstupanjem. '''Gornja granična mjera''' (D<sub>max</sub>, d<sub>max</sub>) je najveća dopuštena granica mjere, a '''donja granična mjera''' (D<sub>min</sub>, d<sub>min</sub>) najmanja dopuštena granica, između kojih, uključno s njima samima, se mora nalaziti '''stvarna mjera''' (D, d) strojnog dijela. Dakle D<sub>min</sub> ≤ D ≤ D<sub>max</sub> , te d<sub>min</sub> ≤ d ≤ d<sub>max</sub>. Razlika
između gornjeg i donjeg graničnog odstupanja naziva se [[mjerna tolerancija]] (T<sub>D</sub>, T<sub>d</sub>), ili ukratko '''tolerancija''', a jednaka je također razlici gornje i donje granične mjere.

Tolerancija je apsolutna vrijednost i zbog toga je bez predznaka. '''Gornje odstupanje''' je [[Algebra|algebarska]] razlika između gornje granične mjere i pripadajuće nazivne mjere i označava se slovima E<sub>S</sub> za vanjske mjere i e<sub>s</sub> za unutrašnje mjere. '''Donje odstupanje''' je algebarska razlika između donje granične mjere i pripadajuće nazivne mjere, a označuje se slovima E<sub>I</sub> za unutrašnje mjere i e<sub>i</sub> za vanjske mjere. '''Nul-linija''' je, pri grafičkom prikazivanju graničnih mjera i dosjeda crta, koja označava nazivnu mjeru, i od koje mjerimo odstupanje. '''Stvarno odstupanje''' je algebarska razlika između stvarne izmjerene mjere i nazivne mjere, i mora se nalaziti između gornjeg i donjeg odstupanja, uključujući i njih.<ref>[http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_kons_stroj/katedre/konstruiranje/kolegiji/ke1/ke1_materijali_vj/1.UvodOsnove.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170228170156/http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_kons_stroj/katedre/konstruiranje/kolegiji/ke1/ke1_materijali_vj/1.UvodOsnove.pdf |date=2017-02-28 }} "Konstrukcijski elementi I", Tehnički fakultet Rijeka, Božidar Križan i Saša Zelenika, 2011.</ref>

==ISO 286==
'''Tolerancijsko polje''' je u grafičkom prikazu tolerancija područje između crta koje prikazuju najveću i najmanju graničnu mjeru. U [[ISO]] tolerancijskom sistemu tolerancijsko polje je određeno veličinom tolerancije i njenim položajem obzirom na nul-liniju. Veličina tolerancije
je ovisna o izabranoj kvaliteti obzirom na točnost mjere (IT), koja se označuje brojčanim oznakama kako slijedi:
*01, 0, 1, 2, 3 ...18 za dimenzije do 500&nbsp;mm i
* 6, 7, 8, 9, 10 ...16 za dimenzije od 500&nbsp;mm do 3150&nbsp;mm.

Kvaliteta označena s '''IT 01''' zahtjeva najveću točnost (najmanja veličina tolerancije), kvaliteta '''IT 18''' označava najmanju točnost kvalitete (najveća veličina tolerancije). Najbolje kvalitete tolerancija su namijenjene isključivo za izradu [[mjerni instrument|mjernih instrumenata]] i pribora, koji mora biti precizno izrađen.

Tolerancijsko polje ovisno o izabranoj kvaliteti se računa prema:

:<math>T=10^{0,2 \times (ITG-1)} \cdot (0,45 \times \sqrt[3]{D}+0,001\times D)</math>

gdje je:
* T - tolerancija u mikrometrima [µm]
* D - nazivna mjera u milimetrima [mm]
* ITG - stupanj izabrane IT kvalitete.

==Izbor kvalitete tolerancije==
Izbor kvalitete tolerancije bitno utječe na trošak izrade [[strojevi|strojnog]] dijela. Tako uske tolerancije zahtijevaju precizniju izradu, a ova točnije radne strojeve, mjerne naprave i kvalificirane stručnjake koji sudjeluju u proizvodnom procesu. Što je veća kvaliteta izrade, to je veća vjerojatnost povećanja stupnja otpada. Sve to povećava cijenu izrade strojnog dijela.

Usporedne analize pokazuju da se prijelazom kvalitete tolerancije strojnog dijela iz razreda 7 u razred 6 cijena proizvodnje poveća za 20-30%. Zadaća konstruktora je izabrati optimalnu kvalitetu tolerancije tako da troškovi proizvodnje budu što manji, a da funkcionalnost strojnog dijela ne bude umanjena. Okvirni izbor kvalitete tolerancije je slijedeći:
* IT 01 – IT 6 = uglavnom za preciznu mehaniku i mjerne instrumente
* IT 5 – IT 11 = uglavnom za dosjede elemenata strojeva
* IT 12 – IT 16 = za veće tolerancije pri obradi

ISO sistem tolerancija predviđa vrlo širok izbor različitih položaja tolerancijskih polja, tako da konstruktor može za istu nazivnu mjeru propisati takove tolerancije da su obje granične mjere veće od nazivne, manje od nazivne, ili da je jedna granična mjera veća, a druga manja od nazivne. Na taj način je moguće u praksi zadovoljiti sve konstrukcijske zahtjeve pri izradi strojnih dijelova. Položaj tolerancijskog polja s obzirom na nul-liniju je definiran slovnom oznakom, pri čemu se za '''vanjske mjere''' upotrebljavaju mala slova abecede (a...zc), a za '''unutrašnje mjere''' velika slova (A...ZC). Udaljenost tolerancijskog polja od nul-linije je ovisna o veličini nazivne mjere i propisane kvalitete tolerancije.

Brojčane vrijednosti odstupanja se upisuju uz nazivnu mjeru uglavnom samo kod pojedinačne proizvodnje. Inače, oznaka tolerancije se sastoji od slovne oznake, koja označava položaj tolerancijskog polja u odnosu na nul-liniju i brojčane oznake koja označava kvalitet tolerancije, npr. '''φ80 h6''' (d<sub>max</sub> = 80,000&nbsp;mm; d<sub>min</sub> = 79,981&nbsp;mm), '''120 F8''' (D<sub>max</sub> = 120,090&nbsp;mm; D<sub>min</sub> = 120,036&nbsp;mm), itd. Potrebne brojčane vrijednosti odstupanja mogu se naći iz tablica, danih u standardu ISO 286.<ref>[http://www.fesb.hr/~djelaska/documents/ES-skripta-760.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120131031429/http://www.fesb.hr/~djelaska/documents/ES-skripta-760.pdf |date=2012-01-31 }} "Elementi strojeva", Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split, Prof. dr. sc. Damir Jelaska, 2011.</ref>

== Reference ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Mašinstvo]]