Izvorni kod stranice Vitamin C

{{drugbox
| Watchedfields = 
| Verifiedfields = verified
| Watchedfields = 
| verifiedrevid = 408979690
| IUPAC_name = 2-Okso-<small>L</small>-treo-heksono-1,4-lakton-2,3-enediol<br />''ili''<br />
(''R'')-3,4-dihidroksi-5-((''S'')- 1,2-dihidroksietil)furan-2(5''H'')-on
| image = L-Ascorbic_acid.svg
| width = 200px
| image2 = Ascorbic-acid-from-xtal-1997-3D-balls.png
| width2 = 200px

<!--Clinical data-->
| Drugs.com = {{drugs.com|MTM|vitamin_c}}
| licence_EU = <!-- EMEA requires brand name -->
| licence_US = <!-- FDA may use generic name -->
| pregnancy_AU = <!-- A / B1 / B2 / B3 / C / D / X -->
| pregnancy_US = <!-- A / B            / C / D / X -->
| pregnancy_category = A
| legal_AU = <!-- Unscheduled / S2 / S3 / S4 / S5 / S6 / S7 / S8 / S9 -->
| legal_CA = <!--             / Schedule I, II, III, IV, V, VI, VII, VIII -->
| legal_UK = <!-- GSL         / P       / POM / CD / Class A, B, C -->
| legal_US = <!-- OTC                   / Rx-only  / Schedule I, II, III, IV, V -->
| legal_status = opšte dostupan
| routes_of_administration = oralno

<!--Pharmacokinetic data-->
| bioavailability = brza & kompletna
| protein_bound = neznatno
| elimination_half-life = varira u zavisnosti koncentracije plazme
| excretion = renalno

<!--Identifiers-->
| CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number = 50-81-7
| ATC_prefix = A
| ATC_suffix = 11G
| ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI = 29073
| PubChem = 5785
| IUPHAR_ligand =
| DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank = DB00126
| ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID = 10189562
| UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII = PQ6CK8PD0R
| KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG = D00018
| ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL = 196

<!--Chemical data-->
| chemical_formula = 
| C=6 | H=8 | O=6
| molecular_weight = g/[[mol (jedinica)|mol]]
| smiles = C([C@@H]([C@@H]1C(=C(C(=O)O1)O)O)O)O
| InChI = 1/C6H8O6/c7-1-2(8)5-3(9)4(10)6(11)12-5/h2,5,7-10H,1H2/t2-,5+/m0/s1
| StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI = 1S/C6H8O6/c7-1-2(8)5-3(9)4(10)6(11)12-5/h2,5,7-10H,1H2/t2-,5+/m0/s1
| StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChIKey = CIWBSHSKHKDKBQ-JLAZNSOCSA-N
| synonyms = <small>L</small>-askorbinska kiselina
| density = 1,694
| melting_point = 190
| boiling_point = 553
}}
'''Vitamin C''' ili '''askorbinska kiselina''' je [[vitamin]] [[topljivost|topljiv]] u [[voda|vodi]], a prisutan je u svježem [[voće|voću]] i [[povrće|povrću]]. On je jedan od najispitanijih i najviše opisanih vitamina i prvi sintetski dobiveni vitamin. Sudjeluje kao reducens u brojnim biološkim procesima. Važan je za sintezu [[kolagan]]a i [[karnitin]]a te za [[metabolizam]] [[masne kiseline|masnih kiselina]]. Najjači je [[antioksidans]] među vitaminima topljivim u vodi. Inače je vitamin C poznat po [[skorbut]]u, [[bolest]]i koja nastaje, zbog njegovog nedostatka.

[[Datoteka: Scorbutic tongue.jpg |thumb|thumb|200px| Slika prikazuje dijete koje boluje od [[Avitaminoza|avitaminoze]] zbog nedovoljnog unosa vitamina C. Na slici možemo vidjeti karakteristični izgled jezika za [[skorbut]].]]
[[Datoteka: Scorbutic_gums.jpg |thumb|thumb|200px| Slika prikazuje krvavu čeljust pacijenta koji boluje od [[Avitaminoza|avitaminoze]] zbog nedovoljnog unosa vitamina C. Na slici se vidi krvarenje čeljusti što je karakteristično za [[skorbut]].]]

== Biološka važnost ==

Askorbinska kiselina je [[ketolakton]] sa šest [[ugljenik|ugljikovih]] [[atom]]a pa je po strukturi jako slična glukozi. U organizmu se reverzibilno [[oksidacija|oksidira]] do [[dehidroaskorbinska kiselina|dehidroaskorbinske kiseline]], koja posjeduje potpunu vitaminsku aktivnost. To je bijeli [[kristal]]ni prah, bez [[miris]]a, kiselog [[okus]]a i osjetljiv na [[svjetlost]]. Lako se otapa u vodi i u [[alkoholi|alkoholu]] te je praktički netopljiv u [[kloroform]]u i [[eteri|eteru]]. Izuzetno je nestabilna i lako gubi svojstva skladištenjem i prokuhavanjem. Podložna je oksidaciji, posebno na [[vazduh|zraku]] i pod utjecajem [[lužine|alkalija]], [[željezo|željeza]] i [[bakar|bakra]].

Najbogatiji izvor vitamina c su raznoliko [[voće]] i [[povrće]]. To su prije svega [[agrumi]] ([[naranča|naranče]], [[mandarina|mandarine]], [[limun]]), [[šipak]], [[višnja]], [[crni ribiz]], lisnato povrće, [[kupus]], [[krumpir]], [[paprika]] i dr. U [[mlijeko|mlijeku]] i [[životinje|životinjskim]] [[tkivo|tkivima]] se nalazi malo vitamina C. Preporučene dnevne količine ([[RDA]]) za odraslu zdravu osobu iznosi 75-90 [[kilogram|mg]] dok se u terapiji koriste i znatno veće doze.

=== Funkcija ===

Askorbinska kiselina funkcionira kao koenzim u brojnim reakcijama [[hidroksiliranje|hidroksiliranja]] i [[amidiranje|amidiranja]]. Svojim dehidro-oblikom reverzibilni je oksido-redukcijski [[sistem|sustav]], koji ima važnu ulogu u oksido-reduktivnim procesima i u [[stanično disanje|staničnom disanju]]. Ima veliku ulogu u stvaranju [[kolagen]]a značajnog za razvoj i regeneraciju [[tkivo|tkiva]], [[krvni sudovi|krvnih žila]], [[kosti]]ju i [[zubi|zuba]]. Vrlo je važno znati da povećava otpornost organizma prema [[virus]]nim i [[bakterija|bakterijskim]] [[infekcija]]ma uključujući i [[alergije]], učinkovita je kod [[bolesti dišnih putova]] i još niz drugih bolesti.

Nedovoljan unos vitamina C može dovesti do [[avitaminoza|avitaminoze]]. On se najčešće događa kod djece, [[alkoholizam|alkoholičara]] i starijih osaba. Izraziti nedostatak tog vitamina dovodi do bolesti, koja se zove skorbut. Patogenetska podloga skorbuta obuhvaća nemogućnost stvaranja kolagena. Najznačajnije se promijene zbivaju na [[kosti]]ma i u [[krv]]nim [[kapilar]]ama (kosti postaju lomljive, [[zglobovi]] otiču). [[Zubi]] postaju klimavi, a [[zubno meso]] je otečeno i krvari. Česta popratna pojava skorbuta je [[hipokromna anemija]].

Mnogi [[znanstvenici]] preporučuju uprabu velikih doza askorbinske kiseline čak preventivno za zdraviji život. Ali ne treba pretjerivati, jer prevelike doze mogu dovesti do stvaranja [[bubrežni kamenac|bubrežnih kamenaca]].

Askorbat je jedan od glavnih antioksidantnih spojeva, a njegova funkcija je samostalno uklanjanje molekula slobodnih radikala i mikroba, uz potporu drugih vitamina poput [[Vitamin E|vitamina E]], [[Vitamin A|vitamina A]] i [[Minerali|minerala]] kao što su [[selen]] i [[cink]]. Vitamin C ima široku lepezu blagotvornog djelovanja na organizam.

{| class="prettytable" align="right"
|+'''Sigurnost primjene vitamina C za liječenje određenih tegoba'''
|-
! style="background:#efefef;" | opis djelovanja
! colspan="2" style="background:#ffdead;" | Zdravstvene tegobe
|-
| width="200px"|'''Postoje pouzdani znanstveni dokazi''' koji ukazuju na utjecaj C vitamina u liječenju slijedećih tegoba 
| width="200px"|Bronhitis, modrica, krhkost kapilara, prehlada, glaukom, povišeni kolesterol, infekcije, skorbut, zacjeljivanje rana
|-
| width="200px"|'''Postoje kontroverzni ili nedovoljni podaci''' ili tek preliminarne studije koje ukazuju na minimalni utjecaj C vitamina u liječenju slijedećih tegoba
| width="200px"|katarakta, dijabetes, imunosna funkcija, gripa
|-
| width="200px"|'''Koristi se tradicionalno''' i ima malo znanstvenih dokaza o njegovom djelovanju u liječenju slijedećih tegoba
| width="200px"|Odvikavanje od alkohola, astma, ateroskleroza, visoki krvni tlak, sinusitis, infekcije urinarnog trakta, vitiligo
|}

== Vitamin C i tjelesne tegobe ==

[[Datoteka: Goat with unusual horns.jpg |thumb|thumb|220px| Koze, kao i većina životinja proizvode svoj vlastiti '''vitamin C'''. Odrasla koza može proizvesti više od 13.000 mg vitamina C u jednom danu. U slučaju stresa proizvodi veću količinu tog nutrijenta.]]

Prije je preporučena doza vitamina C iznosila 60&nbsp;mg, međutim danas kao što već piše gore je 75–90&nbsp;mg ovisno o tome dali se radi o muškarcu ili ženi, u znanstvenim krugovima se ozbiljno razmišlja pomak preporučene doze na 100–200&nbsp;mg. Od vremena kada je prvi puta određivana optimalna doza vitamina C znanost je naučila mnogo toga. Za prevenciju bolesti potreban je pun gram odnosno 1000&nbsp;mg, što je 13 puta više od preporučene doze. 60&nbsp;mg vitamina C je sasvim dovoljno za spriječavanje pojave skorbuta i krvarenja desni. U prošlosti je koncenzus od maksimalnih 300&nbsp;mg vitamina C postignut prema pretpostavci da toksična doza mora biti u nekom omjeru s najmanjom potrebnom količinom askorbinske kiseline. Posljedica takvog zaključka je nosila za sobom rijetko ispitivanje utjecaja većih doza. Međutim u posljednja dva desetljeća stvari su se promjenile, pa je i 1000&nbsp;mg ''politički ispravno''. A stvarna doza vitamina C je mnogo veća od službeno određene količine<ref>Levine, M., et al., [http://www.nyas.org Annals of the New York Academy of Sciences], 1987; 498: 424-44.</ref>.

Ljudi, primati, zamorci i nekoliko drugih vrsta životinja ne mogu sintetizirati C vitamin u organizmu. [[Životinje]] koje to mogu u prosjeku stvaraju 30&nbsp;mg po kilogramu tjelesne težine, za osobu tešku 70&nbsp;kg to znači 2 g vitamina C dnevno. Pod stresom, [[miš]]evi, [[pacov|štakori]] i [[kunić]]i stvaraju sedmerostruko veću količinu askorbinske kiseline.

{{izdvojeni citat|Našem organizmu je potrebno najmanje tri puta više C vitamina od preporučene dnevne doze.|Mark Levine}}<ref>Levine, M. et al., [http://www.jacn.org/ Jurnal of the American College of Nutrition], 1995; 62: 1347s-1356s..</ref>

Prisustvo vitamina C u mokraći ne govori ništa o tome ima li u tijelu dovoljno ili previše tog vitamina. Čak četvrtina ljudi u zapadno-razvijenim zemljama konzumira manje od 35&nbsp;mg vitamina C dnevno <ref>Bendich, A. et. al ., Journal of the American Collage of nutrition , 1995; 14(2): 124-36.</ref>, što potkrepljuje činjenica da Vitamin C koji bismo inače konzumirali hranom toplinskom i biokemijskom obradom iščezava, a ono što ipak uđe u tijelo zbog stresa, pušenja i drugih uzroka onečišćenja poput izloženosti smogu i dimu, brzo izgara. Često upotrebljavani lijekovi poput [[aspirin]]a i kontracepcijskih sredstava brzo troše tjelesne zalihe ovog vitamina.

[[Datoteka:Albert Szent-Gyorgyi at the Santa Lucia feast in Stockholm 1937.jpg|thumb|thumb|300px|[[Albert Szent-Györgyi]] na festivalu Santa Lucia 1937.g; Stockholm - nagrađen 1937. [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovom nagradom za fiziologiju ili medicinu]], zbog otkrića vitamina C i staničnog disanja]]
Kada je [[Albert Szent-Györgyi|Albert Szent-Györgyi von Nagyrapolt]], liječnik otkrio C vitamin zapravo je u namirnicama s askorbinskom kiselinom pronašao čitav kompleks tvari srodan vitaminu C. Upravo je '''C-kompleks''' odgovoran za impresivna terapijska dostignuća. C-kompleks je zapravo kompleks tvari točnije askorbata i [[Bioflavonoidi|bioflavonoida]]. Bioflavonoida kao što je rutin, ima oko 800 vrsta i svi djeluju u sinergiji s vitaminom C. Kada bi u terapijske svrhe koristili čitav C-kompleks tada bi se terapijske doze mogle smanjiti, pa bi uz manje doze imali iste ili bolje učinke.

=== Vitamin C i infekcije ===

Vitamin C potiče rad našeg imunološkog sustava i ubija bakterije. Ako ga ima dovoljno gotovo sve stanice u našem organizmu dobijaju potporu od ovog vitamina, ali najveću korist imaju [[interferon]], [[antitijela]] i bijela [[krv]]na tjelešca ''([[leukociti]])'', koja tijekom bolesti gube vitamin C<ref>Bendich, A.. Food Technologv, 1987; 41: 112-14.</ref>. Moguće je uspješno liječenje [[Furunkuloza|furunkuloze]], koja se manifestira kao ružna kožna infekcija koja kao rezultat ima brojne čireve po koži. Vitamin C je uspješan u slučaju kada imamo infekcijom narušena bijela krvna tjelešca. Davan po jedan gram vitamina C bi posve očistilo kožu<ref>levy, R.. et al., [http://www.journals.uchicago.edu/JID/ Journal of Infectious Disease] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070826193214/http://www.journals.uchicago.edu/JID/ |date=2007-08-26 }}, 1996; 173: 1502-05.</ref> Međutim žrtve čireva čija su bijela krvna tjelešca normalno djeluju nemaju veće koristi od takvog lječenja.

Trkači [[maraton]]a s jednim gramom dnevno vitamina C mogu izbjeći infekcije gornjih dišnih putova koje obično nastupaju nakon natjecanja<ref>Peters, E., International Journal of Sports Medicine, 1997; 18: 569-77.</ref>

==== Virusne infekcije ====

Vitamin C bi mogao biti neobično dobro sredstvo protiv [[virus]]nih infekcija kao što su [[sindrom kroničnog umora]], [[hepatitis]] i različite vrste [[Herpes simpleks|herpesa]] pa i [[AIDS]]-a. Kod virusnih infekcija postoji pravilo ''tolerancije crijeva'' koju je razvio [[Robert F. Cathcart]]. Što je veća tolerancija crijeva to više vitamina C možemo podnijeti. Kad organizam dokući da ima previše vitamina C [[crijeva]] se opuste i izazovu privremeni proljev, a što je bolest ozbiljnija, tolerancija je veća. Kod težih slučajeva [[Mononukleoza|mononukleoze]], hepatitisa ili AIDS-a pacijenti tjekom dana mogu uzeti više od '''50 grama''' C vitamina bez izazivanja proljeva <ref>Cathcart, R., Medical Hypotheses, 1954; 14: 423-33.</ref>.

Davanje velikih doza vitamina C intravenozno u praksu uvodi [[Fred Klenner]] koji je eksperimentirao sa ''mega dozama'' vitamina C i tako liječio [[dječja paraliza|poliomijelitis]] kod osoba oboljelih od AIDS-a<ref>Ktenner, F., Journal of Applied Nutrition, 1971; 23: 61-88.</ref>. Neradi se o posebnoj terapiji protiv AIDS-a, ali se pokazalo u laboratorijskim stručnim istraživanjima da C vitamin blokira razmnožavanje virusa u [[Stanica|staničnim]] kulturama<ref>Harakeh, S., et aL. Journal of Nutriticnal Medicine, 1994; 4: 393-401.</ref>, nadalje vitamin C sprječava slabljenje imunološkog sustava. Vitamin C može služiti i za vanjsku primjenu kod liječenja Kaposijevih lezija kao česte komplikacije osoba sa HIV virusom. Manje doze od 100 grama za oboljele od AIDS-a-a nisu toliko djelotvorne.

==== Bakterijske infekcije ====

Vitamin C se jednako bori i protiv bakterijskih infekcija. Imunološki sustav pruža dobar odgovor na C vitamin što je dobro jer je ponekad teško razlučiti virusne ili bakterijske upale pluća ili bronhitisa.C vitamin se dobro nosi sa sa neugodnim infekcijama dišnih putova<ref>Hunt, C, et al., International Journal of Vitamin and Nutrition Research, 1994; 64: 212-19.</ref>. Kod akutnog i infektivnog napada, ako imunološki sustav neometano radi pobijedit će oba izazova. Upravo bi tu strategiju trebali koristiti kod prvih znakova pojave neke bolesti svejedno radilo se o virusnoj ili bakterijskoj infekciji. Terapiju treba podupirati s [[cink]]om, [[Vitamin A|vitaminom A]] i [[bioflavonoidi]]ma.

==== Prehlada ====

Dokazi iz više od dvadeset istraživanja govore u prilog tvrdnji o smanjivanju jačine simptoma prehlade. No vitamin C ne lijeći prehladu. Jedan gram dnevno vitamina C može skratiti trajanje prehlade za oko 20%<ref>Johnston, C. S.. et al., Journal of the American Dietetic Associalion, Aug. 1992; 92(8): 988-39.</ref>, ako se doze povećaju do 6 grama vitamin C se pokazuje nešto djelotvorniji u smanjivanju simptoma prehlade i skraćivanju trajanja.

=== Astma i alergija ===

Vitamin C u dnevnim količinama od jednog grama počinje dijelovati kao [[antihistaminik]]<ref>Johnston, C. S.. eJ al., Journal of the American Dietetic Associalion, Aug. 1992; 92(8): 988-39.</ref>. No međutim rezultati konzumiranja vitamina C u smislu manjih alergijskih reakcija ne moraju se primjećivati tjednima.

Više od sedam istraživanja ukazuju, da dnevne doze od 1-2 grama vitamina C poboljšavaju funkciju [[pluća]] i smanjuju opasnost od asmatićnog napada.<ref>Hatch, G, et aL, American Journal of Clinical Nutrition, 1995; 61: 625S-630S.</ref>. Jednaka količina prema dvostruko slijepoj provjeri štiti bronhijske putove i pluća od niske [[Temperatura|temperature]], [[pelud]]ne groznice i [[smog]]a.<ref>Bucca, C, et. al., New York Academv of Sciences, Feb. 9-12, 1992; 16.</ref>. Dva grama vitamina C dnevno kod skupine djece i adolescenata posve su uklonila [[Astma|astmu]] izazvanu tjelesnim naporom.<ref>McKinney, M., Medical Tribune, June 5, 1997; 6.</ref>

=== Karcinom ===

Mnogi vitamin C smatraju najsnažnijim antikarcenogenim hranjivom.<ref>Henson, D. E., et al., Journal of the National Cancer Institute, April 17,1991; 83(8): 547-50</ref> Vitamin C je u ovom području medicine postao slavan, zbog spriječavanja stvaranja [[nitrosamin]]a, kancerogene tvari. Nitrosamin se u tijelu stvara od [[nitrat]]a, koji se nalaze u prerađenim mesnim namirnicama, [[duhan]]u, ali i u prirodnim želučanim izlučevinama. Djalovanje vitamina C ovdje doprinosi sprječavanju nastanka raka u želucu i gastrointestinalnom sustavu. Gram ili više askorbata dnevno smanjuje opasnost od raka [[Želudac|želuca]] i predtumorskih lezija<ref>Cohen. M., et al., Journal of the American College of Nutrition, 1995; 14(6): 576-78.</ref>. Vitamin C štiti od raka dojke<ref>Howe, GR., et al., Journal of the Nacional Cancer Institute, 1990; 82: 561-69.</ref>. crvikalnog raka te predtumorskih promjena stanica ''(cervikalna displazija)''. Nedovoljna konzumacija ovog vitamina povećava opasnost od raka gušterače, dok optimalna doza smanjuje tu opasnost.

Osamdeset i osam populacijskih studija je pokazalo, da vitaminom C možemo preventivno djelovati kod slijedećih malignih bolesti: rak debelog crijeva, rak mokraćnog mjehura, rak endometrija i raka jednjaka<ref>Block, G. Epidemiology, 1992; 3(3): 189-91.</ref>.

Kod osoba s karcinomom u završnoj fazi vitamina C podiže kvalitetu preostalog života i produljuje ga. Rađeno je istraživanje na 100 ljudi u završnoj fazi te opake bolesti sa količinom od 10 grama dnevno. Preživjeli su četiri puta dulje od očekivanog<ref>Cameron. E., et al., Cancer Research, 1979; 39: 663-81.</ref>, a nakon samo 5 dana terapije pacijenti su izjavljivali, da se osjećaju bolje, jače i prisebnije također im se poboljšao i tek. Brojne studije potvrđuju isto za višegramske doze C vitamina<ref>Cameron. E., and A. Campbell, Chemical-Biological Interactions, 1974; 9: 285-315.</ref>.

Vitamin C '''nije lijek protiv raka''', ali pomaže tijelu svojim omatanjem u tkiva na način da štiti zdrave stanice pa se karcenogene stanice teže šire preko zdravog tkiva. Dokazano je da Vitaminom C možemo smanjiti posljedice konvencionalnih terapija protiv raka ''(kirurški zahvati, zračenje i [[hemoterapija|kemoterapija]])'' koje destruktivno djeluju na askorbate. Askorbinska kiselina već u dozi od 40 grama pojačava pozitivno djelovanje kemoterapije, a smanjuje one negativne popratne pojave kemoterapije kao što je opadanje kose.<ref>Block, G., American Journal of Clinical Nutrition, 1991; 53(1): 270S-282S.</ref>.

=== Srčane bolesti ===

Mala količina vitamina C u tkivima predstavlja stvarnu opasnost od srčanih bolesti<ref>Manson, J., et al., Circulation, 1992; 85: 865.</ref>. Sprječava pretvorbu masnoća u aterosklerotične naslage<ref>Simon J. A.. Journal of the American College of Nutrition, 1992; 11(2): 107-25.</ref>. Spriječava oksidaciju lipoproteina male gustoće. Izvedeno je istraživanje nad pušačima koji su dnevno uzimali 1 gram vitamina C kojim je dokazana smanjena oksidacija LDL kolesterola<ref>Iswarlel, J.,et al.,Atherosclerosis, 1996; 119:139-50.</ref>. Druga studija ukazuje da je debljina stjenke vratnih karotidnih [[arterija]] najveća kod osoba, koje konzumiraju male količine vitamina C, [[Vitamin E|vitamina E]] i [[Karotenoidi|karotenoida]]<ref>Kritchevsky, S. B , et al., Circulation, 1995; 92(8): 2142-50.</ref>. Vitamin E i beta-karoten usporavaju oksidaciju LDL-[[holesterol|kolesterola]], a potom ju vitamin C posve sprječava.

Gram vitamina C ima dvostruko veći antioksidacijski potencijal od čaše crnog vina, međutim vitamin C ne dijeli loša svojstva alkohola u trošenju mineralnih zalika i nadraživanju [[Jetra|jetre]]. Dokazano je, da velika konzumirana količina askorbinske kiseline povećava koncentraciju ''dobrog'' HDL-kolesterola, oblika koji štiti arterije<ref>Hallfish, J., American Journal of Clinical Nutrition, 1994; 60:100-05.</ref>. Kada se dnevno koristi u dozi od dva grama primjećuje se smanjenje broja nenormalnih [[Arterija|arterijskih]] splazama ili stezanja; kod oboljelih od [[srčana bolest|srčanih bolesti]]<ref>Levine. G. N., et al., Circulation, March 15,1996; 93(6): 1107-13.</ref>.

Kako bi se odgovorilo na pitanje djelotvornosti vitamina C, kardiolozi su 119-orici pacijenata nad kojima je bio učinjen angioplastični zahvat davali po 500&nbsp;mg C vitamina dnevno. Uobičajeno je, da zbog ponovnog začepljenja krvnih žila jedna trećina takvih pacijenata bude ponovno podvrgnuta istom operativnom zahvatu, no međutim samo je 14% pacijenata moralo ponoviti zahvat<ref>Tomoda, H, et al., American Journal of Cardiology, 1996; 1284-86.</ref>.

=== Dijabetes tipa II ===

'''[[Diabetes mellitus|Dijabetes]] tipa II''' je dijabetes o [[inzulin]]u neovisan tip šećerne bolesti. Glavna posljedica te bolesti je ateroskleroza. Vitamin C ne liječi dijabetes, ali može blagotvorno djelovati, jer štiti od nakupljanja kolesterola i od štete koja može biti uzrokovana prevelikom razinom šećera - ''v.[[glikacija]]''. Razina šećera se i dalje mora kontrolirati pravilnom prehranom, tabletama i redovnom tjelovježbom, no po nekim istraživanjima dva grama dnevno askorbinske kiseline ima učinak nadzora šećera ''(v. [[Glukoza|glukoze]])'' u krvi<ref>Eriksson, J., Annals of Nutrition and Metabolism, 1995; 39: 217-23.</ref>.

=== Ovisnost o drogama ===

Višegramske doze vitamina C i to do 50 grama dnevno posebice u kombinaciji s [[B-kompleks]]om pokazali su se dobrim u uklanjanju loših simptoma na terapiji odvikavanja od [[heroin]]a. Vitamin C se pokazao sigurnijim i djelotvornijim od [[metadon]]a, koji zapravo, ovisnost o jednoj tvari zamjenjuje drugom<ref>Free, N., et al., Journal of Orthomolecular Psychiatry, 1978; 7: 264-70.</ref>.

=== Ostale bolesti ===

Visoki krvni tlak je jedan od čimbenika, koji doprinosi srčanim bolestima. Po nekim istraživanjima doza od jednog grama dnevno vitamina C bi trebala smanjiti krvni tlak<ref>Feldman, E. B., New York Academy of Sciences, Feb. 9-12,1992; 9.</ref>.

Prevladavanje duševnih i tjelesnih posljedica uzrokovanih stresom dosta ovisi o vitaminu C. Nadbubrežna žljezda proizvodi hormone potrebne prilikom stresnih situacija. Ti [[hormoni]] sadrže više askorbata od bilo kojeg drugog djela tijela. Vitamin C pomaže u stvaranju stresnih hormona i štiti od [[Toksini|toksina]] stvorenih njihovom tjelesnom pretvorbom.

'''Vitamin C''' nikako ne doprinosi mršavljenju, ali svakako sam postupak mršavljenja može pomoći. Ako koristimo razne redukcijske dijete ili samo smanjimo kalorijski unos za određeni broj kalorija i uz to koristimo tjelovježbu tada dolazi do izgaranja masnoća, ali u tom čitavom procesu dolazi i do oslobađanja toksina. Vitamin C potpomaže zdravo mršavljenje tako što spriječava oksidaciju i štiti organizam od toksina. Na kraju vitamin C potpomaže i [[Jetra|jetru]], da izdrži veće napore uzrokovane većim brojem slobodnih radikala oslobođenih tijekom gubitka težine.

Urični artritis, nastaje zbog taloženja mokračne kiseline na u zglobovima. Mokraćna kiselina je produkt razgradnje [[purin]]a, koji se nalazi u mesu. [[Giht]] izaziva bolove u [[zglob]]ovima i nateknuća zglobova. Jedina terapija je dijeta, dok su analgetici jedini izlaz kod bolova.

Prema nekom ispitivanju vitamin C u količini od 2 grama dnevno je usporio stvaranje žučnih kamenaca<ref>Gustafsson, U., et al, European Journal of Clinical Investigation, 1997; 27: 387-91.</ref>.

Vitamin C pruža očima antioksidativnu te tako spriječava nastanak mrene i usporava njezin razvoj. Za takvo djelovanje potrebno je oko 800&nbsp;mg dnevno C i to u kombinaciji s [[Vitamin E|vitaminom E]] i prirodnim beta-karotenom. Askorbinska kiselina u dozi od 500&nbsp;mg također smanjuje očni tlak (v. [[Glaukom]]) te tako smanjuje opasnost od nastanka glaukoma, mnogo češćeg kod nižih koncentracija vitamina C u organizmu <ref>Jane, B., Journal of the American College of Nutrition, 1991; 10(5): 536.</ref>

== Doziranje ==
{| class="wikitable" align="right"
|-
! align="center" colspan="2" | [[RDA]] ''Recommended Dietary Allowance'' i [[UL]]  ''Tolerable Upper Intake Level'' - Vitamina C 
|-
| RDA za muškarca
| 90 [[kilogram|mg]] po danu
|-
| RDA za ženu
| 75 [[kilogram|mg]] po danu
|-
| Maksimalna gornja granica za muškarca
| 2,000 [[milligram|mg]] po danu
|-
| Maksimalna gornja granica za ženu
| 2,000 [[milligram|mg]] po danu
|-
|}

'''[[RDA]] vitamina C''' nije dovoljna količina tog nutrijenta po mišljenju većine znanstvenika. Odnedavno, stručnjaci sugeriraju povećavanje RDA na 100 – 200&nbsp;mg vitamina C dnevno za odrasle. Doza vitamina C od 500&nbsp;mg, pa i od jednog grama, je postala ''politički'' ispravna što je opravdano činjenicom količine vitamina C u raznim farmaceutskim proizvodima askorbata ''(C-500, C-1000)''. Uvijek je bolje koristiti prirodnu inačicu vitamina C, jer dolazi sa [[bioflavonoidi]]ma. 75&nbsp;mg od ukupne količine vitamina C trebalo bi potjecati iz namirnica.

Neki znanstvenici tvrde, da veće doze od 10 grama mogu poticati stvaranje bubrežnih kamenaca i da vitamin C u takvim dozama uništava tjelesne zalihe [[Vitamin B12|vitamina B<math>_{12}</math>]], a neki opet tvrde, kako je uzimanje velikih doza izuzetno i nedvosmisleno sigurno i da su tvrdnje o suprotnom opovrgnute.

Činjenice:

* tijelo koristi vitamin C ubrzo nakon što ga primi zato dnevne doze treba raspodjeliti tokom dana.
* u terapeutskom liječenju vitaminom C naglo prekidanje dnevne doze može dovesti do '''odskočnog [[skorbut]]a'''.
* Vitamin C je najbolje konzumirati s obrokom, jer probavni enzimi pospješuju koncentraciju vitamina u krvi.

=== Preporučene dnevne doze ===

Znanstvenici se ne mogu posve složiti o potrebnoj količini vitamina C pa različite ustanove preporučuju različite količine.

* 40 miligrama po danu: preporučuje [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] agencija za hranu - UKFSA
* 45 miligrama po danu: preporučuje [[Svijetska zdravstvena organizacija|WHO]] ''(World Health Organization)''<ref>{{cite web |url=http://whqlibdoc.who.int/publications/2004/9241546123_chap7.pdf |title=Vitamin and mineral requirements in human nutrition, 2nd edition |accessdate=20. 02. 2007. |date=2004 |publisher=World Health Organization |archive-date=2007-11-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071129082535/http://whqlibdoc.who.int/publications/2004/9241546123_chap7.pdf |dead-url=yes }}</ref>
* 60–95 miligrama po danu: [[Sjedinjene Američke Države]] - ''United States National Academy of Sciences''

No definirana je i doza bez posebnog rizika za popratne pojave [[UL]] ''(Tolerable Upper Intake Level)'' za odraslog muškarca je 2,000 miligrama po danu.
   
==== Nezavisni znanstvenici i ustanove ====

Nezavisni znanstveni pioniri koji se ne slažu sa [[RDA]] preporučenim dozama, izračunali su ove količine:

* 400 miligrama po danu: Linus Pauling Institute.<ref>{{cite web |url=http://lpi.oregonstate.edu/infocenter/vitamins/vitaminC/index.html |title=Linus Pauling Institute Recommendations |accessdate = 11. 04. 2007. |last=Higdon |first=Jane  |authorlink= |coauthors= |date= |year= |month= |format= |work= |publisher=Oregon State University |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= }}</ref>
* 500 miligrama po 12 sati, znači 1000 miligrama po danu: Profesor [[Roc Ordman]], istraživač na polju biologije specijaliziran za [[Slobodni radikali|slobodne radikale]].<ref>{{cite web |url=http://www.beloit.edu/~nutritio/vitCdose.htm |title=The Scientific Basis Of The Vitamin C Dosage Of Nutrition Investigator |accessdate = 22. 02. 2007. |author=Roc Ordman |publisher=Beloit College }}</ref>
* 3,000 miligrama po danu ''(do 300,000 mg za vrijeme bolesti)'': Vitamin C Foundation.<ref>{{cite web | url=http://www.vitamincfoundation.org/vitcrda.htm | title=Vitamin C Foundation's RDA | accessdate=12. 02. 2007. | archivedate=2007-02-08 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20070208132806/http://www.vitamincfoundation.org/vitcrda.htm | deadurl=yes }}</ref>
* 6,000–12,000 miligrama po danu: [[Thomas E. Levy]], Colorado Integrative Medical Centre.<ref>{{cite book |last=Levy |first=Thomas E. |authorlink=Thomas E. Levy |coauthors= |title=Vitamin C Infectious Diseases, & Toxins |year=2002 |publisher=Xlibris |location= |isbn=1401069630}} Poglavlje 5 - ''Optimalna doza vitamina C.''</ref>
* 6,000–18,000 miligrama po danu: [[Linus Pauling]]ovo osobno korištenje vitamina C .<ref name="Pauling book">{{cite book |first=Linus |last=Pauling |authorlink= Linus Pauling|title=How to Live Longer and Feel Better |url=https://archive.org/details/howtolivelongerf00paul |year=1986 |publisher=W. H. Freeman and Company |isbn=0-380-70289-4 }}</ref>

=== Mjere opreza ===

Prije uzimanja vitamina C treba se posavjetovati s liječnikom kod:

# '''dijabetesa'''
# '''bolesti bubrega''' i povećanog rizik od bubrežnih kamenaca

:Treba prestati s uzimanjem askorbinska kiseline ukoliko nastane alergijska reakcija - poteškoće s disanjem, sužavanje grla, oticanje usnica, jezika ili lica.

:Treba smanjiti dozu ukoliko se pojavi: proljev, mučnina ili disurija.

== Prirodni i umjetni izvori vitamina C ==
[[Datoteka: Rose hip.JPG|thumb|thumb|220px| Plod [[Šipak|šipka]] je bogat C vitaminom]]
Bogati prirodni izvori vitamina C su [[voće]] i [[povrće]]. Vitamin C se može pronaći i u mesu posebice u jetri. Umjetni dodaci vitamina C su vitaminske tablete, sokovi i vitaminski prah.

=== Biljni izvori vitamina C ===

Biljke su dobar izvor vitamina C, iako količina vitamina C u pojedinim biljnim vrstama varira i ovisi o: klimatskim uvjetima u kojima je biljka izrastala i kakvoći tla, svježini ploda ''(stajanjem ubrane biljke vitamin C oksidira)'' i zavisi o načinu obrađivanja biljke u svrhu konzumacije ''(kuhanje, sjeckanje, mljevenje)''<ref>{{cite web |url=http://www.uk.foedevarestyrelsen.dk/Nutrition/Vitamin_mineral_content_is_stable/forside.htm |title=The vitamin and mineral content is stable |accessdate=07. 03. 2007. |publisher=Danish Veterinary and Food Administration |archivedate=2011-10-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111014053424/http://www.uk.foedevarestyrelsen.dk/Nutrition/Vitamin_mineral_content_is_stable/forside.htm |deadurl=yes }}</ref>.

Sljedeće tablice približno prikazuju relativne odnose količina vitamina C u pojedinim biljnim vrstama.<ref>{{cite web |url=http://www.nal.usda.gov/fnic/foodcomp/search/ |title=National Nutrient Database |accessdate=07. 03. 2007. |publisher=Nutrient Data Laboratory of the US Agricultural Research Service |archive-date=2015-03-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150303184216/http://www.nal.usda.gov/fnic/foodcomp/search/ |dead-url=yes }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.healthyeatingclub.com/info/books-phds/books/foodfacts/html/data/data4i.html |title=Vitamin C Food Data Chart |accessdate=07. 03. 2007. |publisher=Healty Eating Club |archivedate=2007-03-05 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070305183325/http://www.healthyeatingclub.com/info/books-phds/books/foodfacts/html/data/data4i.html |deadurl=yes }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.naturalhub.com/natural_food_guide_fruit_vitamin_c.htm |title=Natural food-Fruit Vitamin C Content |accessdate = 07. 03. 2007. |date= |author= |publisher=The Natural Food Hub }}</ref> Količina vitamina C je promatrana u miligramima za 100 grama biljne namirnice. Količine vitamina C su prikazane kao srednje vrijednosti od više mjerenja.

<div style="float:left; padding: 1em;">
{| class="wikitable" border="1" cellpadding="2"
!Biljka
!Količina askorbata<br /> (mg / 100g)
|-
|[[Kakadu šljiva]] || 3150
|-
|[[Camu Camu]] -''Myrciaria dubia''   || 2800
|-
|[[Šipak]] || 2000
|-
|[[Acerola]] || 1600
|-
|[[Indijski ogrozd]] || 720
|-
|[[žižula|Kineska datulja]] || 500
|-
|[[Baobab]] || 400
|-
|[[Crni ribiz]] || 200
|-
|[[Crvena paprika]] || 190
|-
|[[Peršin]] || 130
|-
|[[Seabuckthorn]] || 120
|-
|[[Gujava]] || 100
|-
|[[Kivi]] || 90
|-
|[[Brokula]] || 90
|-
|Crne bobe - hibrid kupine i maline || 80
|-
|[[Ribizli]] - crveni || 80
|-
|[[Patuljasti dud]] || 60
|-
|[[Kaki jabuka]] || 60
|}
</div>
<div style="float:left; padding: 1em;">
{| class="wikitable" border="1" cellpadding="2"
!Biljka
!Količina askorbata<br /> (mg / 100g)
|-
|[[Papaja]] || 60
|-
|[[Jagoda|Jagode]] || 60
|-
|[[Naranča]] || 50
|-
|[[Limun]] || 40
|-
|[[Dinja]], kantalupa || 40
|-
|[[Cvjetača]] || 40
|-
|[[Greipfrut]] || 30
|-
|[[Malina]] || 30
|-
|[[Mandarina]] || 30
|-
|[[Špinat]] || 30
|-
|[[Kelj]] zeleni || 30
|-
|[[Limeta]]- vrsta limuna || 20
|-
|[[Mango]] || 20
|-
|[[Krumpir]] || 20
|-
|[[Dinja]], honeydew || 20
|-
|[[Mango]] || 16
|-
|[[Rajčica]] || 10
|-
|[[Borovnica]] || 10
|-
|[[Ananas]] || 10
|}
</div>
<div clear="both" style="float:left; padding: 1em;">
{| class="wikitable" border="1" cellpadding="2"
!Biljka
!Količina askorbata<br /> (mg / 100g)
|-
|[[Grožđe]] || 10
|-
|[[Kajsija|Marelica]] || 10
|-
|[[Šljiva]] || 10
|-
|[[Lubenica]] || 10
|-
|[[Banana]] || 9
|-
|[[Mrkva]] || 9
|-
|[[Avocado]] || 8
|-
|[[Trešnja]] || 7
|-
|[[Breskva]] || 7
|-
|[[Jabuka]] || 6
|-
|[[Kupina]] || 6
|-
|[[Cikla]] || 5
|-
|[[Kruška]] || 4
|-
|[[Zelena salata]] || 4
|-
|[[Krastavac]] || 3
|-
|[[Patlidžan]] || 2
|-
|[[Smokva]] || 2
|-
|[[Borovnica]] || 1
|-
|[[Mušmula]] || 0.3
|}
</div>{{clear}}

=== Životinjski izvori vitamina C ===

Većina životinjskih vrsta sintetizira svoj vlastiti vitamin C. U [[Jetra|jetri]] se nalazi najviše vitamina C. Životinjski izvor vitamina C nije pouzdan, a odeđena populacija ljudi ''(v. [[Veganstvo|Vegani]], [[Vegetarijanstvo|Vegetarijanci]])'' smatraju nehumanim ubijanje životinja radi konzumacije od strane [[čovjek]]a. Vitamin C nalazi se u majčinom mlijeku, dok se u pasteriliziranom mlijeku može pronaći u tragovima.<ref>{{cite web |url=http://www.saanendoah.com/compare.html |title=Comparing Milk: Human, Cow, Goat & Commercial Infant Formula |accessdate=28. 02. 2007. |date=8. 1. 2007. |first=Stephanie, Ph.D |last=Clark |publisher=[[Washington State University]] |archivedate=2007-01-29 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070129024619/http://www.saanendoah.com/compare.html |deadurl=yes }}</ref>.

Sljedeće tablice približno prikazuju relativne odnose količina vitamina C u pojedinim životinjskim organima.Količina vitamina C je promatrana u miligramima za 100 grama životinjske namirnice. Količine vitamina C su prikazane kao srednje vrijednosti od više mjerenja.

<div style="float:left; padding: 1em;">
{| class="wikitable" border="1" cellpadding="2"
!Namirnica
!Količina askorbata<br /> (mg / 100g)
|-
|[[Tele]]ća [[Jetra]] (sirova) || 36
|-
|Goveđa jetra (sirova) || 31
|-
|[[Kamenica]] (sirova) || 30
|-
|[[Bakalar]]ova [[ikra]] (pržena) || 26
|-
|[[Svinjska]] jetra (sirova) || 23
|-
|[[Janje]]ći [[mozak]] (kuhani) || 17
|-
|[[Pile]]ća jetra (pržena) || 13
|-
|Janjeća jetra (pečena) || 12
|-
|Janjeće [[srce]] (prženo) || 11
|}
</div>
<div style="float:left; padding: 1em;">
{| class="wikitable" border="1" cellpadding="2"
!Namirnica
!Količina askorbata<br /> (mg / 100g)
|-
|Janjeći [[jezik]] (pirjan) || 6
|-
|[[Dojenje|Ljudsko mlijeko]] (svježe) || 4
|-
|Kozje mlijeko (svježe) || 2
|-
|Kravlje mlijeko (svježe) || 2
|-
|Goveđi odrezak (pržen) || 0
|-
|[[Domaća kokoš|Kokošije]] jaje (sirovo) || 0
|-
|Svinjska [[panceta]] (pržena) || 0
|-
|Teleći narezak (pržen) || 0
|-
|Pileći batak (pržen) || 0
|}
</div>{{clear}}

==== Pripremanje hrane ====

Vitamin C postaje kemijski nestabilan pod određenim uvjetima koji mogu, ali i ne moraju biti ispunjeni termičkom obradom hrane. Kuhanjem hrane postižemo temperaturu od 100 [[celzijus|°C]] što ne uzrokuje veći raspad vitamina C. Vitamin C se raspada na 190&nbsp;°C. Međutim prženjem hrane postižemo temperaturu raspadanja vitamina C, isti efekt dobijemo dužim kuhanjem hrane, tako što izlažemo askorbat duže vremena temperaturi od 100&nbsp;°C.

Još jedan razlog nestanka vitamina C iz namirnica je ispiranje namirnica vodom zbog njegove topivosti, vitamin izlazi iz namirnice u vodu u kojoj se ta namirnica kuha. Isto tako je dokazano da vitamin C ne izlazi iz svih namirnica podjednakom brzinom, pa na primjer [[brokula]] najdulje zadržava vitamin C od bilo kojeg drugog voća i/ili povrća <ref name=Combs>Combs GF. The Vitamins, Fundamental Aspects in Nutrition and Health. 2nd ed. San Diego, CA: Academic Press, 2001:245–272</ref>. Istraživanja su pokazala da svježe ubrane namirnice koje stoje u hladnjaku nekoliko dana ne gube značajne količine vitamina C<ref>{{cite web |url=http://www.webmd.com/content/article/123/115022.htm |title=Fresh-Cut Fruit May Keep Its Vitamins |accessdate = 25. 02. 2007. |date = 2. 6. 2006. |first=Miranda |last=Hitti |publisher=WebMD }}</ref>, suprotno tvrdnjama nekih znanstvenika.

== Reference ==
{{reflist|30em}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{Cite book |ref= harv|last1=Watson|first1=Ronald Ross|last2=Zibadi|first2=Sherma|last3=Preedy|first3=Victor R.|title=Dietary Components and Immune Function|url=http://books.google.com/books?id=hxPRdlnn85oC&pg=PA36|year=2010|publisher=Springer|isbn=978-1-60761-061-8}}
* {{Cite book |ref= harv|author=Levine M, Rumsey SC, Wang Y, Park JB, Daruwala R |chapter=Vitamin C |editor=Stipanuk MH |title=Biochemical and physiological aspects of human nutrition |publisher=W.B. Saunders |location=Philadelphia |year=2000 |pages=541-67 |isbn=978-0-7216-4452-3}}
* {{Cite book |ref= harv|author=Packer, L. |year=1997 |chapter=Vitamin C and redox cycling antioxidants. |editor=Packer L, F. J.(ed). |title=Vitamin C in health and disease |publisher=Marcel Dekker Inc |location=New York}}
* {{Cite book |ref= harv|author=Purves WK, Sadava D, Orians GH, Heller HC |year=1998 |title=Life. The Science of Biology. Part 4: The Evolution of Diversity |chapter=30}}
* {{Cite book |ref= harv|author=Gropper SS, Smith JL, Grodd JL |year=2004 |title=Advanced Nutrition and Human Metabolism |edition=4th |publisher=Thomson Wadsworth |location=Belmont, CA. USA |pages=260-275}}
* {{Cite book |ref= harv|last=Pauling|first=Linus|year=1976 |title=Vitamin C, the Common Cold, and the Flu |location=San Francisco, CA |publisher=W.H. Freeman and Company}}
{{refend}}

== Povezano ==
* [[Bioflavonoidi]] - ''C-kompleks'' 
* [[Esencijalni nutrijent]]

== Vanjske veze ==
{{Portal|Medicina|Hemija}}
* [http://ods.od.nih.gov/factsheets/vitaminc.asp Činjenice o vitaminu C]
* [http://www.vitaminologija.com/vitamin-c/ Vitamin C - Vitaminologija]
* [http://www.plivitc.com/ Plivit C] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070828111953/http://www.plivitc.com/ |date=2007-08-28 }} - interaktivna Plivina stranica o vitaminu C
* [http://www.plivazdravlje.hr/?section=arhiva&acat=t&cat=t&id=5968&show=1#3 Vitamin C - moćni antioksidans] PLIVA zdravlje
* [http://www.orthomed.com/publications1.html Robert F. Cathcart, M.D. - Objavljeni Radovi - EN] - vezano za vitamin C
{{-}}
{{Vitamini}}
{{Enzimski kofaktori}}
{{Antioksidansi}}
{{Dopaminergici}}

[[Kategorija:Vitamin C|C]]
[[Kategorija:Prehrambeni antioksidansi]]
[[Kategorija:Dijetetski antioksidansi]]
[[Kategorija:Furoni]]
[[Kategorija:Ortomolekularna medicina]]
[[Kategorija:2,5-Dihidrofurani]]
[[Kategorija:Koenzimi]]