Rezultati pretrage

Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Prikaži (prethodnih 20 | ) (20 | 50 | 100 | 250 | 500)
  • == Teorija raspršenja i akceleratorska fizika == U ovom slučaju luminozitet je broj čestica koje se raspršuju po jedinici površine i u jedinici vremena. ...
    1 KB (213 riječi) - 9. februara 2024. u 17:57
  • ...[[teorija relativnosti]], a za preračunavanje koordinata položaja i brzina čestica primjenjuju se [[Lorentzove transformacije]].<ref>'''Galileijevo načelo rel ...[Posebna teorija relativnosti|posebnoj teoriji relativnosti]] i [[Vrijeme (fizika)|vrijeme]], različiti, dok se u [[Inercijski referentni okvir|ubrzanim sust ...
    2 KB (317 riječi) - 24. januara 2025. u 20:04
  • ...cije]] ili vjerojatnost da dođe do sudara između neke ulazne [[Elementarna čestica|elementarne čestice]] i [[atomska jezgra|atomske jezgre]] nekog [[atom]]a. ...ila) može pogoditi jezgru. Ili drugi primjer, samo jedna od 300 000 [[alfa-čestica]] može pogoditi jezgru [[dušik]]a ili da prođe u njegovoj blizini i da skre ...
    4 KB (706 riječi) - 21. oktobra 2022. u 03:54
  • ...tome jezgro prelazi iz pobuđenog stanja u konačno stanje sa emisijom gama čestica, koje zovemo fotoni. ...Ernest Raderford]], po grčkom alfabetu, jer su otkriveni nakon alfa i beta čestica. ...
    3 KB (448 riječi) - 9. januara 2025. u 01:10
  • ...|kaotično]] gibanje [[čestica]] koje tvore sustav. Uzroci rasipanju [[Rad (fizika)|rada]] ili [[energija|energije]] u takvim sustavima jesu vanjsko [[trenje] ...ajući [[Zakon očuvanja energije|zakon očuvanja ukupne mehaničke energije]] čestica u sustavu. <ref> '''disipativni sustavi''', [http://www.enciklopedija.hr/na ...
    2 KB (260 riječi) - 31. augusta 2020. u 08:21
  • ...domašaj, doseg<ref>https://sh.wiktionary.org/wiki/amplituda</ref>) je u [[fizika|fizici]] najveći otklon od srednje vrijednosti [[fizikalna veličina|veličin ...čnog]] vala ovisi o promjeni [[tlak]] zraka, iako se ponekad uzima i pomak čestica zraka. U praksi se obično koristi [[logaritam]] omjera amplitude i referent ...
    1 KB (172 riječi) - 9. februara 2024. u 17:55
  • ...rmalne plinove, Maxwell-Boltzmannova distribucija daje raspodjelu kretanja čestica, koje se kreću dovoljno brzo da svladaju Coulombovovu barijeru. [[Kategorija:Nuklearna fizika]] ...
    2 KB (286 riječi) - 16. februara 2015. u 14:32
  • ...u radu s [[akcelerator čestica|akceleratorom čestica]], jer [[elementarna čestica]] s nabojem q ima energiju E = q x U, nakon prolaska kroz [[razlika potenci ...02{{e|-19}} J ([[džul]]a). Elektronvolti su prikladni za mjerenje energije čestica i [[elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskog zračenja]]. Energija [[X-zr ...
    7 KB (1061 riječ) - 8. jula 2024. u 02:43
  • ...' ili '''fundamentalne interakcije''' su interakcije [[Elementarna čestica|čestica]] koje se ne mogu svesti na osnovnije interakcije. Četiri osnovne sile u pr ...ia of Philosophy }}</ref> Jedan od glavnih ciljeva [[Fizika čestica|fizike čestica]] je objašnjenje osnovnih sila objedinjujućom teorijom.<ref>'''temeljno međ ...
    6 KB (859 riječi) - 27. jula 2024. u 02:41
  • ...triziranom]] tijelu nalazi tako velik broj nepomičnih električki nabijenih čestica da nije moguće uzeti u obzir njihove pojedinačne električne naboje i položa ...lon po [[Kubični metar|kubnom metru]] (C/m³). Gustoću električki nabijenih čestica koje se gibaju opisuje [[gustoća električne struje]]. <ref> '''gustoća elek ...
    3 KB (405 riječi) - 15. augusta 2020. u 12:58
  • ...mini|desno|250px|Slobodni valovi pravilno su, [[period]]ično [[gibanje]] [[čestica]] vode u [[more|moru]].]] ...veća što je veća [[amplituda]] titranja, a izvor valova svako je [[Tijelo (fizika)|tijelo]] koje titra (na primjer izvor zvuka može biti [[žica]] [[Glazbala| ...
    5 KB (785 riječi) - 25. januara 2025. u 00:34
  • ...mjer pri prolazu kroz listić [[platina|platine]] na svakih 8000 jedna alfa-čestica bi skrenula pod kutem većim od 90º. <ref> E. Rutherford: "The Scattering of ...tanje alfa-čestica. Ovu pojavu su objašnjavali međusobnim djelovanjem alfa-čestica i jezgre atoma metala, kroz koje su one prolazile. ...
    6 KB (877 riječi) - 11. augusta 2021. u 13:24
  • ...j ljestvici energija, dostupnoj modernim [[Akcelerator čestica|ubrzivačima čestica]], elektromagnetska sila objedinjena je sa [[Slaba sila|slabom silom]] u [[ ...a određuje finu strukturu (cijepanje [[spin]]–staza) u atomskim [[Spektar (fizika)|spektrima]]. Njezina su definicija i vrijednost: ...
    7 KB (950 riječi) - 24. januara 2025. u 19:57
  • ...t''', općenito, je '''nepromjenljivost'''. U [[matematika|matematici]] i [[Fizika|fizici]] invarijantnost je svojstvo pojedinih veličina, matematičkih objeka ...im sustavima. U modernoj [[Fizika elementarnih čestica|fizici elementarnih čestica]], invarijantnost se općenito postiže zapisom veličina i jednadžbi u 4-[[ve ...
    6 KB (874 riječi) - 4. septembra 2020. u 21:44
  • ...p>). Magnetski momenti čestica u [[Atomska fizika|atomskoj]] i [[Nuklearna fizika|nuklearnoj fizici]] iskazuju se s pomoću [[Niels Bohr|Bohrova]] i nuklearno ...atom]]a i [[molekul]]a imaju magnetni moment. Magnetni moment elementarnih čestica (elektrona, protona, neutrona i drugih), kao što je kvantna mehanika pokaza ...
    5 KB (725 riječi) - 24. januara 2025. u 20:40
  • U teorijskoj [[fizika|fizici]], '''magnetski monopol''' je hipotetska čestica koja bi se laički dala opisati kao "[[magnet]] sa jednim polom", od kuda po ...
    2 KB (303 riječi) - 1. septembra 2020. u 23:11
  • | polje = [[Fizika]], [[matematika]] ...romjena koncentracije [[plazma|plazme]] izazvanih međudjelovanjem valova i čestica, te izveo izraz za grupnu brzinu valova (1876.), prvi je teorijski istraživ ...
    3 KB (391 riječ) - 24. januara 2025. u 23:46
  • ...a ili [[Kemijska veza|međumolekularna sila]] koja djeluje između susjednih čestica tvari. Najjača je u tvarima koje su u [[Krutine|čvrstom stanju]], slabija u ...olekula ovisi o [[temperatura|temperaturi]]. <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref> ...
    5 KB (819 riječi) - 9. februara 2024. u 17:55
  • ...etljivost|električne pokretljivosti]] ''µ'' slobodnih električki nabijenih čestica i [[Jakost električnoga polja|jakosti električnoga polja]] ''E'', dakle: Znatno je manja od stvarne brzine neuređenoga gibanja čestica u električnome polju jer se čestice sudaraju s preprekama i odbijaju u svim ...
    3 KB (526 riječi) - 13. jula 2024. u 05:14
  • ...r.svg|300px|desno|mini|[[Kozmičke zrake]] stvaraju '''pljusak elementarnih čestica''' koje nastaju kao rezultat spalacije.]] ...enja]] (kratke, debele: [[alfa-čestica|alfa-čestice]]; duge, tanke: [[beta-čestica|beta-čestice]]).]] ...
    9 KB (1321 riječ) - 6. septembra 2021. u 08:52
Prikaži (prethodnih 20 | ) (20 | 50 | 100 | 250 | 500)