Rezultati pretrage

Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Prikaži (prethodnih 20 | ) (20 | 50 | 100 | 250 | 500)
  • '''Modalna logika''' je vrsta [[formalna logika|formalne logike]], nastala šezdesetih godina XX veka sa ciljem da proširi i Formalno, modalna logika predstavlja modalitete pomoću modalnih operatora. Na primer, "Možda će dana ...
    2 KB (317 riječi) - 16. februara 2016. u 11:55
  • U [[matematika|matematici]], [[filozofija|filozofiji]] i [[logika|logici]], i na svim tehničkim poljima koje od njih zavise, '''akko''' je na [[Kategorija:Matematička logika]] ...
    2 KB (333 riječi) - 22. juna 2014. u 12:55
  • '''Matematička indukcija''' je metod [[matematički dokaz|matematičkog dokazivanja]] koji s ...tra ''ne-rigoroznim'' u matematici (vidi [[problem indukcije]]). U stvari, matematička indukcija je oblik [[deduktivno rezonovanje|deduktivnog rezonovanja]], i po ...
    8 KB (1167 riječi) - 9. januara 2025. u 01:41
  • '''Logika prvog reda''' ili predikativni račun prvog reda je formalni sistem koji se == Logika prvog reda == ...
    7 KB (1119 riječi) - 15. decembra 2024. u 14:28
  • ..., gde je klauza [[logička disjunkcija|disjunkcija]] [[literal (matematička logika)|literala]]. Kao [[normalna forma]], korisna je u [[automatsko dokazivanje == Logika prvog reda == ...
    6 KB (926 riječi) - 6. februara 2025. u 08:52
  • [[Kategorija:Matematička logika]] ...
    2 KB (298 riječi) - 20. januara 2019. u 02:49
  • [[Kategorija:Logika]] [[Kategorija:Matematička logika]] ...
    5 KB (846 riječi) - 18. augusta 2024. u 07:27
  • U [[Matematička logika|matematičkoj logici]] i [[bulova algebra|Bulovoj algebri]], '''De Morganovi ...6—1871) koji je uveo zvaničnu verziju zakona o klasičnoj [[propozicionalna logika|propozicionalnoj logici]]. Na De Morganovu formulaciju je uticala algebariz ...
    10 KB (1810 riječi) - 9. januara 2025. u 01:00
  • ...urdum}}) je jedan od najčešćih, a istovremeno i najpopularnijih dokaza u [[logika|logici]]. Potiče od prevoda grčkog izraza ({{jez-gr|ἡ εις άτοπον απαγωγη}} U [[Matematička logika|matematičkoj logici]] je svođenje na kontradikciju predstavlja na sledeći n ...
    7 KB (1164 riječi) - 8. januara 2025. u 23:29
  • ...i sa [[elementarna aritmetika|elementarnom aritmetikom]], niti sa granom [[logika|logike]] koja proučava [[Peanove aksiome|Peanovu aritmetiku]] kao [[formaln ...a)|transcedentnosti]] matematičkih konstanti, kao što su [[pi]] ili ''[[e (matematička konstanta)|-{e}-]]'', takođe spada u analitičku teoriju brojeva. Iako može ...
    7 KB (957 riječi) - 8. septembra 2016. u 11:17
  • U [[matematika|matematici]], [[logika|logici]] i [[računarstvo|računarstvu]], '''formalni jezik''' (još i '''umje ...ath>, dok se elementi skupa <math>\boldsymbol{F}</math> zovu ''rečenice''. Matematička teorija koja se općenito bavi proučavanjem formalnih jezika se zove ''teori ...
    7 KB (997 riječi) - 22. januara 2025. u 23:32
  • Teorija je izračunljivosti usko vezana sa granom [[matematička logika|matematičke logike]] zvanom [[teorija rekurzije]], koja otklanja ograničenj ;[[kombinatorna logika]] ...
    11 KB (1651 riječ) - 7. januara 2025. u 23:32
  • ...ase složenosti se mogu okarakterisati kao [[matematička logika|matematička logika]] koja želi da ih izrazi; ...
    17 KB (2400 riječi) - 29. augusta 2021. u 20:15
  • ...za celu buduću disciplinu. Pokretačko mesto celog tog razvoja je otkriće, matematička definicija pojma „količina podataka“. I danas se smatra da je ideju za mere ...na logika|binarne logike]] je moguće definisati svaki iskaz [[Polivalentna logika|polivalentne logike]]. Ove posljednje matematičke logike, pored binarnih vr ...
    19 KB (2946 riječi) - 25. februara 2023. u 08:14
  • ...ell Curry]] kako bi eliminirali potrebu za [[varijabla]]ma u [[matematička logika|matematičkoj logici]]. U zadnje se vrijeme koristi u računarstvu kao teoret == Kombinatorna logika u matematici == ...
    30 KB (4533 riječi) - 25. jula 2024. u 10:11
  • ...matic&allowed_in_frame=0}}</ref> je nauka koja izučava prirodu koristeći [[logika|logiku]].<ref>{{cite journal |title=Abstract representations of numbers in ...osnova matematike, razvijene su oblasti [[teorija skupova]], [[matematička logika]] i [[teorija modela]]. ...
    33 KB (4480 riječi) - 18. augusta 2024. u 16:33
  • '''Teorija skupova''' je matematička teorija dobro definisanih kolekcija objekata koje zovemo skupovima. Ovi obj ...el aksiome sa aksiomom izbora (CFI). Cela aksiomatika se može izložena u [[Logika prvog reda|logici prvog reda]] sa samo jednom binarnom relacijom pripadnost ...
    19 KB (3235 riječi) - 22. decembra 2024. u 02:40
  • ...; unutrašnje i spoljno posmatranje, [[dedukcija|dedukciju]] i [[Indukcija (logika)|indukciju]], obrazovanje [[hipoteza]] i [[eksperiment]], [[analiza|analizu ...sdate=}}</ref> Logika je, po svom sadržaju, sistematsko proučavanje [[Sud (logika)|tvrdnji]] (sudova, argumenata) i njihovih veza sa [[Zaključak|zaključkom]] ...
    62 KB (9226 riječi) - 20. marta 2025. u 01:58
  • ...savremenoj matematici i unapredio matematičku notaciju, posebno u okviru [[Matematička analiza|analize]]. Ojler je zaslužan za savremeni zapis matematičke funkcij ...ro svim oblastima [[Matematika|matematike]]: [[Geometrija|geometrijom]], [[Matematička analiza|analizom]], [[Trigonometrija|trigonometrijom]], [[Algebra|algebrom] ...
    48 KB (7005 riječi) - 6. februara 2025. u 02:31
  • ...oda), najprije se odrede (formuliraju) opći pojmovi i zakoni, a zatim se [[logika|logičkim]] zaključivanjem pomoću matematičkih i geometrijskih metoda izvode ...pripada [[Isaac Newton|Isaacu Newtonu]] (1643. – 1728.), koji je u djelu ''Matematička načela prirodne filozofije'' (u to vrijeme se [[fizika]] nazivala prirodnom ...
    16 KB (2381 riječ) - 24. januara 2025. u 20:45
Prikaži (prethodnih 20 | ) (20 | 50 | 100 | 250 | 500)