Kombinacija

Izvor: testwiki
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

U matematici, kombinacije je način izbora elemenata iz kolekcije, tako da (za razliku od varijacija) redosled izbora nije važan.

Kombinacije bez ponavljanja

U kombinatorici, svaki podskup od k (k ≤ n) različitih elemenata skupa S od n elemenata zove se kombinacija bez ponavljanja k-te klase od n elemenata[1]. Poredak elemenata nije važan u kombinacijama: dva podskupa koja imaju iste elemente u drugačijem poretku čine istu kombinaciju. Broj od k kombinacija C(n, k) skupa koji ima n elemenata je:

Ckn=(nk)=n!k!(nk)!=n(n1)(nk+1)k(k1)1,nk0,(n,k)N,
(nk)=P(n,k)P(k,k),
P(n,k)=n!(nk)!,
(vidi faktorijel)

sledi:

(nk)=n!k!(nk)!.

Takođe, broj (nk) naziva se binomni koeficijent. Treba uočiti da se Ckn može rešiti korišćenjem Paskalovog trougla.

Primer

Jedan dobar primer za razumevanje izračunavanja broja kombinacija bez ponavljanja je igra na sreću loto. Na primer, da bismo izračunali ukupan broj kombinacija lotoa u kom se od 39 mogućih brojeva izvlači 7 brojeva, primenjujemo formulu:

C739=(397)=39(391)(397+1)7(71)1=
=393837363534337654321=77.519.922.4805.040=15.380.937

Dakle, verovatnoća dobitka na lotou na kom se pogađa 7 od 39 brojeva je nešto manja od 1 prema 15 miliona.

Kombinacije sa ponavljanjem

Kombinacije k-te klase od n elemenata kod kojih se jedan element može do k puta ponavljati zovu se kombinacije s ponavljanjem k-te klase od n elemenata.[1] Broj kombinacija s ponavljanjem je:

C¯kn=C¯kn+k1=(n+k1k),[1]
uz uslov: nk0, (n,k)N.

Povezano

Reference

Šablon:Reflist

Reference

Vanjske veze

  1. 1,0 1,1 1,2 Mr Vene T. Bogoslavov, Zbirka rešenih zadataka iz matematike IV, XXI izdanje, 1986. godina, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd