Rezultati pretrage
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretragu
- U [[Fizika|fizici]], '''sila entropije''' koja deluje na sistem je fenomenološka sila == Matematička formulacija == ...2 KB (360 riječi) - 18. augusta 2024. u 11:02
- ...lna konstanta]], sa oznakom ''t<sub>P</sub>'', a to je jedinica [[Vrijeme (fizika)|vremena]], a to je vrijeme koje [[svjetlost]] treba preći, u [[vakuum]]u, Planckovo vrijeme dolazi iz područja [[Matematička fizika|matematičke fizike]] i dimenzionalne analize, koja proučava [[mjerne jedini ...2 KB (252 riječi) - 24. juna 2014. u 12:04
- '''Nuklearni udarni presjek''' je vrlo važan pojam iz [[nuklearna fizika|nuklearne fizike]], kojim se određuje iskoristljivost neke [[nuklearna reak ...http://eskola.hfd.hr/fiz_sva_stva/nek/fisija.html |date=2017-02-05 }} "4.1 FIZIKA NEK-a - Fisija", Nuklearna elektrana Krško, e-škola, 2011.</ref> ...4 KB (706 riječi) - 21. oktobra 2022. u 03:54
- ...a]], napose područja [[infinitezimalni račun|infinitezimalnog računa]] i [[matematička analiza|matematičke analize]]. Za danu [[funkcija (matematika)|funkciju]] ' ...lnoj geometriji]]. Ova su poopćenja integrala prvotno iznikla iz potreba [[fizika|fizike]], i igraju značajnu ulogu u oblikovanju fizikalnih zakona, napose u ...4 KB (505 riječi) - 14. decembra 2024. u 22:15
- U [[matematika|matematici]] i [[fizika|fizici]], '''radijan''' je merna jedinica ugla. To je [[SI izvedena jedinic U [[Matematička analiza|matematičkoj analizi]], uglovi moraju da se predstave u radijanima ...2 KB (344 riječi) - 18. augusta 2024. u 07:24
- ...ijalni operator]] drugog reda. Ima brojne primene širom matematike, te u [[fizika|fizici]], [[elektrostatika|elektrostatici]], [[kvantna mehanika|kvantnoj me [[Kategorija:Matematička fizika]] ...5 KB (708 riječi) - 21. decembra 2024. u 06:37
- ...kratkih valnih duljina jest ralzika između crne krivlje (kao što klasična fizika predviđa Rayleigh-Jeansovim zakonom) i plave krivulje (mjerenja koja su pok ...atastrofa''' ili '''Rayleigh-Jeansova katastrofa''' je pojam iz [[klasična fizika|klasične fizike]]. ...7 KB (990 riječi) - 22. decembra 2023. u 19:21
- [[Kategorija:Matematička fizika]] ...4 KB (527 riječi) - 6. jula 2024. u 01:57
- ...čna vaga ili vaga jednakih krakova u stvari je [[poluga]] jednakih [[Krak (fizika)|krakova]].]] ...'Masa i mjerenje mase''', [http://www.eduvizija.hr/portal/lekcija/7-razred-fizika-masa-i-mjerenje-mase#tekst_lekcije], www.eduvizija.hr, 2015.</ref> ...8 KB (1331 riječ) - 12. aprila 2024. u 19:50
- | polje = [[Matematika]], [[fizika]] i [[historija]] ...orie analytique de la chaleur''), koje je posebno značajno u [[Matematička fizika|matematičkoj fizici]] ([[Fourierovi redovi]]). Njegovo nedovršeno djelo o m ...7 KB (937 riječi) - 26. decembra 2024. u 20:56
- ...ki prostor]]. U njemu se metode [[Linearna algebra|vektorske algebre]] i [[Matematička analiza|analize]] iz euklidske ravni i trodimenzionalnog prostora proširuju Hilbertov prostor se često pojavljuje u [[Matematika|matematici]], [[Fizika|fizici]] i [[Inžinjerstvo|inžinjerstvu]], tipično kao preslikavanja beskona ...6 KB (902 riječi) - 21. decembra 2024. u 00:19
- '''Snaga''' je u [[fizika|fizici]] mjera izvršenog [[rad]]a u jedinici [[vrijeme|vremena]]. Može biti U fizici se simbol ''P'' koristi za označavanje snage. [[matematika|Matematička]] relacija između snage, rada (ili energije) i vremena je iskazana sljedećo ...6 KB (908 riječi) - 9. februara 2024. u 17:59
- ...uzimamo u obzir, imamo '''fizičku polugu'''. <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref> ...7 KB (1165 riječi) - 22. marta 2024. u 20:39
- '''Prostorna frekvencija''' – u [[matematika|matematici]], [[fizika|fizici]] i [[inženjerstvo|inženjerstvu]] – obilježje je bilo koje strukture [[Kategorija:Matematička fizika]] ...9 KB (1208 riječi) - 26. septembra 2023. u 23:44
- ...vetu upotrebljava u [[industrija|industriji]].<ref>Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref> == Matematička formulacija == ...20 KB (3058 riječi) - 19. decembra 2024. u 20:20
- | polje = [[fizika]], [[matematika]] ...o mehanici'' ([[Francuski jezik|fran]]. ''Traité de mécanique'', 1811.), ''Matematička teorija topline'' (fran. ''Théorie mathématique de la chaleur'', 1835.), '' ...8 KB (1079 riječi) - 12. augusta 2021. u 04:55
- | Kvadrati ophodnih [[vrijeme (fizika)|vremena]] srazmjerni su kubovima srednjih udaljenosti (velikih poluosi [[e ...]] započinje 1687., kada je [[Isaac Newton]] objavio svoje glavno dijelo ''Matematička načela prirodne filozofije'' (''Philosophiae naturalis principia mathematic ...10 KB (1465 riječi) - 8. januara 2025. u 01:39
- ...Izučavane strukture najčešće potiču iz drugih prirodnih nauka, najčešće [[fizika|fizike]], ali neke od struktura su definisane i izučavane radi internih raz ...izučavanja osnova matematike, razvijene su oblasti [[teorija skupova]], [[matematička logika]] i [[teorija modela]]. ...33 KB (4480 riječi) - 18. augusta 2024. u 16:33
- ...-{''h''(''t'')}- nula za svako vreme -{''t''<0}-. Vidi još: [[Kauzalnost (fizika)|kauzalnost]]. ...n broj|kompleksna]] promenljiva, potrebno je koristiti metode kompleksne [[Matematička analiza|matematičke analize]]. Mnogi primeri inverzne Laplasove transformac ...18 KB (2554 riječi) - 20. septembra 2023. u 14:24
- U elementarnoj [[Matematika|matematici]] i [[Fizika|fizici]], a napose u [[Tehnika|tehničkim primjenama]], '''vektor''' najčešć == Matematička definicija vektora u ''n''-dimenzionalnom prostoru == ...25 KB (4039 riječi) - 27. marta 2022. u 15:59