Hiperbolična trigonometrija

Izvor: testwiki
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Hiperbolična trigonometrija ima svoju ulogu u geometriji Lobačevskog. Koristi se za proučavanje otpornosti materijala, u elektrotehnici, statičkim proračunima visećih mostova u građevinarstvu i drugim granama nauke. U matematici se hiperbolične funkcije koriste, na primer, za rešavanje integrala gde se pojavljuje (1+x2), za razliku od oblika (1x2) gde se koristi obična, tj. ravninska trigonometrija.

Hiperbolične funkcije

Hiperbolične funkcije je uveo u upotrebu italijanski matematičar Vinčenco Rikati (Vincenzo Riccati, 1707-1775). On je koristio oznake Sh. i Ch. za hiperbolni sinus i kosinus. Teoriju je dalje razvio Lambert (Johann Heinrich Lambert, 1728-1777. Histoire de l'académie Royale des sciences et des belles-lettres de Berlin, tom. XXIV, str. 327 (1768)), negde oko 1771, upotrebljavajući sinh i cosh. Kod nas se za hiperbolne funkcije koriste oznake sh x, ch x, th x, cth x, sech x, cosech x, ali ovde sledimo skraćenice koje podržava Vikipedijin softver, tj. Lateh, a to su uobičajene anglosaksonske oznake.

Definicija hiperboličnih funkcija

Sinus hiperbolični, kosinus hiperbolični i tangens hiperbolični određeni su formulama:

sinhx=exex2,
coshx=ex+ex2,
tanhx=exexex+ex.

Kotangens hiperbolični, sekans hiperbolični i kosekans hiperbolični su recipročne vrednosti:

cothx=1tanhx=ex+exexex,
sechx=1coshx=2ex+ex,
cschx=1sinhx=2exex.

Geometrijsko određivanje hiperboličnih funkcija analogno je određivanju trigonometrijskih funkcija sinus, kosinus, tangens (v. ravninska trigonometrija).

Geometrijsko određivanje

U trigonometrijskom krugu definisane su funkcije sinx,cosx,tanx kao odsečci BC, OB, AD (poluprečnik r=1), a ugao α je centralni ugao AOC. Isti ugao smo mogli definisati i kao površinu Pk dvostrukog kružnog isečka COK (sl.6. šrafirano).

Naime, kada je ugao AOC, tj. α u radijanima, tada dvostruki centralni isečak COK ima površinu Pk=12r22α=α. Uzimajući analognu funkciju površine, ali ne za kružnicu x2+y2=1, nego za istostranu hiperbolu x2y2=1, i označavajući sa Ph=x površinu analognog sektora COK (šrafirano na sl.7.), definišemo hiperbolne funkcije: sh x = BC, ch x = OB, th x = AB, odnosno istim redom sinh x, cosh x, tanh x, tj. sinus, kosinus i tangens hiperbolni.

Kada površinu h izračunamo (v. određeni integral) dobijamo izraze za BC, OB, AD:

x=ln(BC+BC2+1)=ln(OB+OB21)=12ln1+AD1AD,

dakle za hiperbolne funkcije dobijamo prethodno navedene izraze u eksponencijalnom obliku:

BC=exex2=sinhx,
OB=ex+ex2=coshx,
AD=exexex+ex=tanhx.

Trigonometrijske veze

sinz=isinhz,sinhz=isiniz,
cosz=icoshz,coshz=icosiz,
tanz=itanhz,tanhz=itaniz,
cotz=isinhz,cothz=icotiz.

Svaka formula koja povezuje hiperbolične funkcije argumenta h ili ah, ali ne ax+b, može se dobiti iz odgovarajuće formule koja povezuje obične trigonometrijske funkcije ugla z zamenom sinz sa isinhx i zamenom cosz sa coshx. Na primer:

cos2z+sin2z=1 prelazi u cosh2xsinh2x=1,
sin2z=2sinycosz, prelazi u sinh2x=2sinhxcoshx.

Osnovne formule

Za hiperbolne funkcije vrede formule analogne formulama za funkcije obične trigonometrije.

Funkcije jednog argumenta

cosh2xsinh2x=1,sech2x+tanh2x=1,
coth2xcsch2x=1,tanhxcothx=1,
sinhxcoshx=tanhx,coshxsinhx=cothx.

Međusobno izražavanje

sinhx=cosh2x1=tanhx1tan2x=1coth2x1,
coshx=sinh2x+1=11tanh2x=cothxcot2x1,
tanhx=sinhxsinh2x+1=cosh2x1coshx=1cothx,
cothx=sinh2x+1sinhx=coshxcosh2x1=1tanhx.

Zbir i razlika argumenata

sinh(x±y)=sinhxcoshy±coshxsinhy,
cosh(x±y)=coshxcoshy±sinhxsinhy,
tanh(x±y)=tanhx±tanhy1±tanhxtanhy,coth(x±y)=1±cothxcothycothx±cothy.

Funkcije dvostrukog argumenta

sinh2x=2sinhxcoshx,cosh2x=sinh2x+cosh2x,
tanh2x=2tanhx1+tanh2x,coth2x=1+coth2x2cothx.

Moavrova hiperbolična formula

(coshx±sinhx)n=coshnx±sinhnx

Funkcije polovine argumenta

sinhx2=±coshx12, + za x>0, - za x<0,
coshx2=coshx+12,
tanhx2=coshx1sinhx=sinhxcoshx+1,cothx2=sinhxcoshx1=coshx+1sinhx.

Zbir i razlika funkcija

sinhx±sinhy=2sinhx±y2coshxy2,
coshx+coshy=2coshx+y2coshxy2,
coshxcoshy=2sinhx+y2sinhxy2,
tanhx±tanhy=sinh(x±y)coshxcoshy.

Inverzne (Area) funkcije

Nazivi area-sinus, area-kosinus, area-tangens i area-kotangens potiču od reči area (površina) jer area-funkcije možemo predstaviti površinom hiperboličnog sektora. One su inverzne funkcijama sinus hiperbolni, kosinus hiperbolni, tangens hiperbolni i kotangens hiperbolni, tj. ako je y=sinhx tada je x=Arsinhy, itd:

y=Arsinhx area-sinus, ako je x=sinhy,
y=Arcoshx area-kosinus, ako je x=coshy,
y=Artanhx area-tangens, ako je x=tanhy,
y=Arcothx area-kotangens, ako je x=cothy.

Izražavanje logaritmima

Arsinhx=ln(x+x2+1),
Arcoshx=±ln(x+x21),x1,
Artanhx=12ln1+x1x,|x|<1,
Arcothx=12lnx+1x1,|x|>1.

Međusobno izražavanje inverznih

Arsinhx=±*Arcoshx2+1=Artanhxx2+1=Arcothx2+1x,
Arcoshx=±Arsinhx21=±Artanhx21x=±Arcoshxx21,
Artanhx=Arsinhx1x2=±*Arcosh11x2=Arcoth1x,
Arcothx=Arsinh1x21=±*Arcoshxx21=Artanh1x.

Uz indeks * ide predznak + za h pozitivno, - za h negativno.

Odnosi među inverznim

Arsinhx±Arsinhy=Arsinh(x1+y2±y1+x2),
Arcoshx±Arcoshy=Arcosh(xy±(x21)(y21)),
Artanhx±Artanhy=Artanhx±y1±xy.

Povezano